ŽRNOVNICA — Silovitim naletom partizanskih snaga u sklopu završnih borbi za oslobođenje Dalmacije, Žrnovnica je 25. listopada 1944. godine potpuno oslobođena od fašističke i nacističke okupacije. Ovaj povijesni trijumf, koji je iznijela legendarna 12. dalmatinska udarna brigada, otvorio je vrata prema samom Splitu, u koji su oslobodilačke postrojbe pobjedonosno ušle već idućeg dana.
Nakon više od tri godine fašističkog terora, pljačke i represije, istočni prilaz Splitu ponovno je postao slobodan teritorij, a fašističke postrojbe prisiljene su na kaotično povlačenje.
Strategijski juriš na liniji Strožanac–ŽrnovnicaNapad na neprijateljska utvrđenja započeo je u ranim jutarnjim satima 25. listopada. Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a (tada u sastavu slavne 26. divizije) razvila je borbeni ustroj s tri bataljona (1., 2. i 4. bataljon) na širokoj fronti od Strožanca do Žrnovnice.
Zadaća je bila iznimno teška jer su njemačke i ustaške snage držale snažna utvrđenja i bunker-tunele istočno od mosta na rijeci Žrnovnici.
Prvi bataljun preuzeo je primarni udar na Strožanac, gdje je uspješno razbio neprijateljska uporišta i izbio pred sam most. Iz podzemnih betonskih tunela istočno od mosta, okupatorske snage su žestokom paljbom pokušale zaustaviti partizansko napredovanje. Budući da je strateški važan most na rijeci Žrnovnici bio potpuno srušen, borci su pod paljbom morali gaziti rječicu kako bi nastavili napredovanje prema neprijateljskim položajima na Kilu te se s istočne strane primakli Splitu.
Do kraja dana, zajedničkim djelovanjem bataljona, neprijateljska obrana je potpuno skršena, a Žrnovnica očišćena od okupatora, čime je zadana smrtna presuda fašističkoj kontroli nad splitskim bazenom.
Mjesto koje je disalo antifašizam: Goleme žrtve za sloboduOslobođenje u listopadu 1944. označilo je kraj agonije koja je započela u travnju 1941. godine, kada su Žrnovnicu zaposjele trupe talijanske divizije “Cacciatori delle Alpi”.
Povijesni dokumenti i javne evidencije zorno prikazuju koliki je obol ovo malo mjesto dalo u borbi protiv fašizma:
- 158 ugašenih života: Iz same Žrnovnice u Narodnooslobodilačkoj borbi poginulo je 135 boraca, dok su 23 mještanina pala kao nevine žrtve fašističkog i nacističkog terora na kućnom pragu.
- Stradanje mladosti na Sutjesci: Posebno bolno poglavlje povijesti mjesta predstavlja Bitka na Sutjesci, gdje je poginulo čak 68 žrnovničkih mladića i djevojaka čiji je prosjek godina bio tek 21.
- Materijalno uništenje: Tijekom rata talijanske i njemačke snage opustošile su mjesto – spaljeno je 18 kuća, 16 staja na Mosoru, popljačkano 219 domaćinstava te uništen kompletan stočni i poljoprivredni fond.
O domoljubnom i antifašističkom duhu svjedoči i podatak da su lokalni osnovnoškolci još 1942. godine u školi javno pocijepali slike Mussolinija, a iste godine je čak 20 članova lokalne limene glazbe s instrumentima otišlo u partizane, postavši službena glazba Duge dalmatinske brigade.
┌────────────────────────────────────────────────────────┐
│ BILANCA ANTIFAŠISTIČKOG OTPORA U ŽRNOVNICI │
├───────────────────────────┬────────────────────────────┤
│ Poginuli borci u NOB-u │ 135 │
├───────────────────────────┼────────────────────────────┤
│ Žrtve fašističkog terora │ 23 │
├───────────────────────────┼────────────────────────────┤
│ Ukupno palih za slobodu │ 158 mještana │
├───────────────────────────┼────────────────────────────┤
│ Uništena domaćinstva │ 219 opljačkanih / oštećenih│
└───────────────────────────┴────────────────────────────┘
Očuvanje tradicije nasuprot povijesnom revizionizmuU spomen na žrtvu 158 sumještana, u centru Žrnovnice podignut je impozantni spomenik NOB-a na čijim su granitnim kockama uklesana imena palih heroja. Spomenik je, nažalost, proteklih desetljeća bio izložen zapuštenosti i povremenim vandalskim ispadima s fašističkim obilježjima, što lokalna zajednica oštro osuđuje.
Svake godine 25. listopada, preživjeli antifašisti, predstavnici udruga poput Udruge VeDRA te izaslanstva Grada Splita polažu vijence u centru mjesta. S porukom “Imena vam svitle u vječnosti”, Žrnovčani ponosno čuvaju povijesnu istinu o danu kada su njihovi preci zadali odlučujući udarac fašizmu podno Mosora.
D.G.
