Dubrovački biskup Roko Glasnović na Pepelnicu u 18 sati predslavit će misu s obredom pepeljenja u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku.
Naziv Pepelnica potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom napravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara: “Obratite se i vjerujte evanđelju” ili “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti!”
Posipanje pepelom na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjerničku spremnost da svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti sudjeluju u Kristovoj žrtvi, a pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica s prošlogodišnje Cvjetnice.
Posipanje pepelom u kršćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, na što podsjećaju riječi “Obratite se i vjerujte evanđelju”, dok formula “Sjeti se, čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti” podsjeća na čovjekovu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se podloži Bogu, svomu Stvoritelju.
Pepelnica uvijek pada srijedom, a budući da poziva na unutrašnje čišćenje naziva se i Čistom srijedom. Kako bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijednim postom i nemrsom, piše Net.hr.
Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.
Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina.
Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim okolnostima, kao što su bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze, teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.
Čista srijeda svojom simbolikom poziva ljude da postanu Božja djeca, odnosno da kroz korizmeno vrijeme nastoje mijenjati ponašanje, i to posebno kroz dva vida – zauzetijim nastojanjem u odbacivanju svih osobnih mana za koje čovjek osjeća da ga čine manje čovjekom, te u usmjeravanju za dobro, pomaganju drugima i za osjećaj prema ljudima u potrebi.
Početkom 3. stoljeća pokornička priprava za Uskrs trajala je od jednog ili dva tjedna, a stoljeće kasnije priprava je trajala četrdeset dana, po čemu je korizma i dobila naziv. Ta je priprava počinjala prvom nedjeljom korizme, a završavala je na Veliki četvrtak, piše Net.hr.
