U svojim počecima Uskrs je bio prožet židovskim blagdanom Pashom, a i danas liturgija podsjeća na Izlazak iz Egipta i oslobođenje iz ropstva. Već u 3. stoljeću postala je tradicija da se katekumeni – odrasli pripravnici za krštenje – krste upravo u uskrsnoj noći. Od 4. stoljeća Uskrs se slavi kroz trodnevlje: počinje Velikim četvrtkom, nastavlja se Velikim petkom i subotom, a vrhunac doseže na uskrsnoj noći i nedjelji.
Priprema za Uskrs počinje korizmom, četrdesetodnevnim razdobljem posta, molitve i pokore. Osam dana nakon Uskrsa čini tzv. uskrsnu oktavu, a cijeli uskrsni ciklus završava svetkovinom Duhova.
Liturgijsko slavlje Uskrsa u zapadnoj Crkvi uključuje blagoslov ognja, paljenje uskrsne svijeće, čitanje biblijskih tekstova, obnovu krsnih obećanja i euharistiju.
U hrvatskoj tradicijskoj kulturi crkveni obredi isprepliću se s običajima povezanima s proljećem. U Velikom tjednu uređuje se kuća, priprema svečana hrana i bojaju pisanice. Od Velikog petka do Velike subote umjesto zvona koriste se čegrtaljke i škrebetaljke. Na Uskrs se blagoslovljena jela dijele u obiteljskom krugu, a u nekim krajevima pale se uskrsni krijesovi – vazmenke. Uskrsni ponedjeljak donosi povratak veselju i zajedništvu nakon razdoblja posta i tišine.
