Prosrpski, ali nadasve nadrealno tragikomičan zastupnik u Skupštini Crne Gore Milan Knežević u ovotjednom je govoru doslovno pozvao na ustanak ako crnogorska vlada prihvati dogovor s Hrvatskom.
Riječ je o osam uvjeta koje je Hrvatska postavila tijekom pristupnih pregovora Crne Gore s Europskom unijom.
Knežević, koji je u Hrvatskoj proglašen nepoželjnom osobom i slovi kao političar blizak vlastima u Beogradu, poručio je da njegova Demokratska narodna partija neće prihvatiti nikakve dogovore s Hrvatima, a evo i samo nekoliko isječaka njegove suludoće:
- “Koliko budemo mogli, evo neka nas čuju Srbi, i Crnogorci, i Bokelji, i svi oni koji žele braniti integritet i suverenitet: da se dižemo na ustanak ako to budu uradili. Da branimo i suverenitet države, da branimo i Prevlaku ako bude trebalo, ali ovoga puta nećemo braniti Prevlaku od Hrvata, nego od Vlade. Ovo još nigdje bilo nije, da branimo suverenitet od vlastite Vlade, da branimo brod “Jadran”, da branimo Prevlaku, da ne damo 17 milijuna eura, da ne damo državu Hrvatima. Mi ćemo se morati samoorganizirati. Nema nam druge.”
- “Ja sam izračunao kako možemo to vratiti. Nas u Crnoj Gori živi 520 tisuća. Bubreg na crnom tržištu je 50 tisuća eura. Ako 520 tisuća proda po jedan bubreg, to je 2,6 milijardi eura i ostaje nam još 100 milijuna. Da nam Kavčani i Škaljarci pozajme po 50 milijuna pa da razdužimo Hrvate. I da uđemo kao jednobubrežnjaci u Europsku uniju, čitavo stanovništvo. Pošto smo odavno izgubili neke dijelove tijela po kojima smo bili poznati, bez njih ulazimo u Bruxelles, e sad je ostalo da prodamo bubrege da otplatimo Hrvate. Nema što drugo”,
- “Dali smo im “Jadran”, platit ćemo 17 milijuna za nešto što se nije dogodilo, prihvaćamo odštetu od 2,7 milijardi eura, mijenjamo ime bazena, dajemo im Prevlaku, vraćamo neku imovinu u Boki kotorskoj i sve kažete u duhu dobrosusjedskih odnosa. Kakav je to duh dobrosusjedskih odnosa đe oni nas stalno biju kosirom, a mi samo okrećemo jednu stranu, drugu stranu. Otkidoše nam uho, otkidoše nam nos, otkidoše nam noge. I što je najgore, uškopiše nas. Kastriraše nas. Idemo u Bruxelles, u Europsku uniju. Đe su sad oni junaci što veličaju Krsta Zrnova Popovića, što veličaju sve one heroje iz prošlosti, da dignu glas zbog ovoga što radimo i što prihvaćamo kapitulaciju od strane Hrvatske? Jesu li to briselski uvjeti? Jesu li to europski uvjeti?”
- “Idemo li mi u Bruxelles ili idemo u Zagreb? Jer ako idemo u Zagreb, ja neću da idem u Zagreb. A i sve da hoću, ne mogu jer su mi zabranili tamo. Ali su zabranili i nekim članovima Vlade, i predsjedniku Parlamenta. I vi ste odlučili sinoć da skinete gaće i da promijenite ime bazena Zoran Džimi Gopčević zato što to traži Grlić Radman i ta desničarska proustaška grupacija koja se nalazi u hrvatskoj vladi.”
- “To je kapitulacija Crne Gore, to nitko u Crnoj Gori ne bi uradio, ni oni izdajnici iz 1941. godine. Napravili ste pazarište sinoć od parlamenta, čitava parlamentarna većina, kada ste glasali za ove izmjene Zakona o sportu bez rasprave, kao da su to nekakve sitne izmjene. Sitne izmjene, jel’ tako, da promijenimo ime Zorana Džimija Gopčevića, zato što traži Grlić Radman? Ajde tražite vi od njih neka promijene neko ime u Hrvatskoj. Tražite! Ne smijete usta otvoriti od Hrvata. I neka ne smijete. Dao Bog da sve popeli na taj “Jadran” i poslali u Loru ili vas digli u zrak,” neki su od najnovijih bisera ‘legendarnog’ Crnogorca.
- J.T.

