U najstarijem hrvatskom muzeju otvorena je jedna od najiščekivanijih izložbi u dugo vremena. “DELMATI – Između mita i stvarnosti” u Arheološkom muzeju u Splitu donosi važan iskorak u dosadašnjem tretiranju povijesnog sloja koji je iznimno značajan za razumijevanje opće povijesti ovih prostora.
Iako su arheolozi, kako se često ističe, tek “zagrebali” površinu i prava istraživanja tek slijede, izložba već sada pokazuje koliko je bogata, složena i još uvijek nedovoljno istražena priča o Delmatima, susjednim zajednicama i prostoru na kojem se oblikovao identitet Dalmacije.
Delmati oborili rekord posjećenosti! Praoci Dalmacije se “vratili” u Split: Morate pogledati senzacionalnu izložbu godine s preko 400 artefakata
Stobreč kao jedno od najstarijih urbanih naselja
Arheologinja Marina Ugarković Džafić s Instituta za arheologiju istaknula je da je Stobreč posljednjih godina već dobro poznat javnosti zahvaljujući arheološkim istraživanjima koja se ondje provode.
“Stobreč je do sada bio prilično dobro medijski popraćen. Traje treća godina arheoloških istraživanja, što je dosad najopsežnije istraživanje na tom lokalitetu”, kazala je Ugarković Džafić.
Kako naglašava, riječ je o iznimno važnom lokalitetu jer se radi o jednom od najstarijih urbanih naselja na području današnje Hrvatske, posebno kada je riječ o priobalju.
Predmeti iz Stobreča na izložbi o Delmatima
Iako Delmati nisu živjeli u Stobreču, lokalitet je važan za razumijevanje šireg povijesnog konteksta i odnosa među zajednicama željeznog doba.
“U povijesnim izvorima Epetij (i Tragurij) koji je bio u svojevrsnoj zajednici s grčkom gradom Isom, spominje se u kontekstu uzroka rimsko-delmatskih ratova koji su uvelike promijenili tijekom povijesti ii razvoj kulturnog identiteta ovog prostora. Zato je bilo od posebnog interesa pokušati prikazati neke predmete sa stobrečkog lokaliteta na ovoj izložbi, s obzirom na to da nisu bili uklopljeni u posljednje izložbe o Delmatima”, objasnila je.
Kliknite za pregled
Istraživanja su još u tijeku, a predmeti prikazani na izložbi datiraju se od starijeg željeznog doba do kraja 1. tisućljeća prije Krista.
Zlatna ptica, keramika, nošnja i ribarski pribor
Među predmetima iz Stobreča nalaze se ulomci nošnje, keramičke posude, dijelovi pribora za ribarenje, ali i iznimno zanimljiv nalaz – mala zlatna ptica kao dio nošnje.
“Radi se o ulomcima nošnje, keramičkim posudama, dijelovima pribora za ribarenje, a imamo i malu zlatnu pticu kao dio nošnje”, navela je Ugarković Džafić.
Takvi predmeti ne govore samo o svakodnevici tadašnjih zajednica, nego i o njihovim kontaktima, simbolici, identitetu i načinu života na prostoru istočnog Jadrana.
“Delmati nisu živjeli u Stobreču, ali su mu prijetili”
Ugarković Džafić posebno naglašava da Stobreč nije bio delmatsko naselje, ali je s Delmatima bio povezan kroz povijesni kontekst i napetosti koje su prethodile rimskim osvajanjima.
“Znamo da Delmati nisu živjeli u Stobreču, ali su mu ‘prijetili’. Prema izvorima imamo podatak da su tamo živjeli Bulini koje možemo klasificirati kao ilirske ili njima srodne zajednice, koji su bili u nekoj vrsti zajednice s isejskim Grcima. Govorimo o razdoblju mlađeg željeznog doba, najprosperitnijem razdoblju Epetija, ali i dobu kada se Delmati spuštaju na srednjejdrnsko priobalje”, kazala je.
Kliknite za pregled
Upravo takvi detalji pokazuju koliko je priča o Delmatima složenija od jednostavnih povijesnih etiketa i koliko se odnosi među zajednicama ovoga prostora tek trebaju sustavno istražiti.
Tragovi predaka koji nas i danas okružuju
Važnost ove izložbe ne leži samo u muzejskoj prezentaciji 420 eksponata, nego i u podsjećanju da nas materijalni ostaci tih prapovijesnih zajednica i danas okružuju.
Osobito su vidljivi u obliku suhozidnih gomila i gradina, koje su dio krajolika Dalmacije i šireg prostora na kojem su živjele željeznodobne zajednice. Nažalost, mnogi od tih tragova danas su ugroženi različitim oblicima devastacije, nepažljivom gradnjom i intervencijama u prostoru koje ne prepoznaju važnost arheološke baštine.
Izložba “DELMATI – Između mita i stvarnosti” zato nije samo pogled u prošlost, nego i upozorenje da se tragovi naših predaka moraju bolje istražiti, zaštititi i razumjeti.
Tek smo na početku velike priče
Stobreč, Delmati, Bulini, Grci, rimsko-delmatski ratovi i procesi koji su mijenjali kulturni identitet ovih prostora čine složenu povijesnu mrežu koju izložba u Splitu prvi put približava široj javnosti na ovako cjelovit način.
Ona pokazuje da je riječ o temi koja nadilazi lokalnu zanimljivost. To je priča o korijenima prostora na kojem živimo, o zajednicama prije Grka i Rimljana, o susretima, sukobima i promjenama koje su oblikovale Dalmaciju.
Moja reakcija na članak je…
