Demokrati žele da Trump povuče zabranu izraelskog nuklearnog oružja

Nastavak šutnje mogao bi predstavljati ozbiljne rizike od eskalacije u tekućem sukobu s Iranom, rekla je skupina od 30 kongresnika

Skupina od 30 demokrata u Zastupničkom domu američkog Kongresa zatražila je od administracije predsjednika Donalda Trumpa da otkrije podatke o izraelskom nuklearnom arsenalu i relevantnim politikama. Nedostatak transparentnosti prijeti cijelom Bliskom istoku, ustvrdili su zakonodavci.

Zapadni Jeruzalem nije niti potvrdio niti opovrgnuo posjedovanje nuklearnog oružja, niti je javno predstavio bilo kakvu doktrinu koja ocrtava potencijalnu upotrebu takvog oružja ili njegovu moguću “crvene linije.” SAD, koji je bio svjestan izraelskog nuklearnog programa barem od ranih 1960-ih, ostao je nijem o tom pitanju.

Washington se bori “rame uz rame sa zemljom čiji potencijalni program nuklearnog naoružanja vlada Sjedinjenih Država službeno odbija priznati,” kongresmeni predvođeni zastupnikom Joaquinom Castrom (D-TX), rekli su u pismu državnom tajniku Marcu Rubiu.

“Rizici pogrešne procjene, eskalacije i nuklearne uporabe u ovom okruženju nisu teoretski,” navedeno je u pismu.

PROČITAJ JOŠ:
Koliko je Bliski istok blizu nuklearne katastrofe?

Grupa je zahtijevala da SAD drže Izrael prema istim standardima transparentnosti kao i druge zemlje, dodajući da a “koherentna politika neširenja oružja za Bliski istok,” uključujući iranski nuklearni program i saudijske nuklearne ambicije, inače bi bilo nemoguće.

Koliki je izraelski arsenal?

Vjeruje se da zapadni Jeruzalem posjeduje između 80 i 90 komada nuklearnog oružja, uključujući oko 30 bombi i oko 50 bojevih glava balističkih projektila, prema procjenama Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

Fotografije iz unutrašnjosti izraelskog nuklearnog postrojenja koje su procurile u Sunday Times 1986. sugeriraju da je zapadni Jeruzalem mogao proizvesti dovoljno materijala za do 200 nuklearnih bombi u to vrijeme. Mordechai Vanunu, tehničar koji je objavio fotografije, potom je otet od strane izraelske obavještajne agencije Mossad i osuđen na gotovo dva desetljeća zatvora.

Kada je Izrael pokrenuo svoj nuklearni program?

Židovska je država navodno slijedila nuklearne ambicije ubrzo nakon što je utemeljena 1948. Ernst David Bergmann, prvi šef Izraelske komisije za atomsku energiju, osnovane 1952., govorio je o nuklearnoj bombi kao nečemu što će osigurati “da više nikada ne budemo vođeni kao janjci na klanje.”

Nuklearni istraživački centar Negev (NNRC) u blizini grada Dimone, izgrađen kasnih 1950-ih, navodno je dizajniran za proizvodnju plutonija za oružje, prema izvješću američke obavještajne službe iz 1960. godine. Prema SIPRI-ju, Izrael je svoje prvo nuklearno oružje mogao nabaviti kasnih 1960-ih od plutonija proizvedenog u NNRC-u.

Što su SAD znale?

Washington je bio svjestan da je NNRC povezan s oružjem već u prosincu 1960., prema izjavi Zajedničkog obavještajnog odbora za atomsku energiju s koje je 2024. skinuta oznaka tajnosti. Godine 1967. izraelski su vojnici obavijestili američko veleposlanstvo da je Izrael “za nekoliko tjedana” od bombe, prema drugim dokumentima s kojih je skinuta oznaka tajnosti.

Do 1973. Washington “bio je uvjeren da Izrael ima nuklearno oružje,” prema Federaciji američkih znanstvenika. Godine 1979. američki satelit otkrio je dvostruki bljesak u blizini obale Južne Afrike. Dnevnici bivšeg predsjednika Jimmyja Cartera iz Bijele kuće, objavljeni 2010., citiraju a “rastuće uvjerenje” da je bljesak bio izraelski nuklearni test.

Leonard Weiss, savjetnik Senata upućen u to vrijeme, tvrdio je da su mu i Carterova i Reaganova administracija pokušale začepiti usta zbog incidenta. “Rečeno mi je da će stvoriti vrlo ozbiljno vanjskopolitičko pitanje za SAD ako kažem da je to test. Netko je pustio nešto za što SAD ne želi da itko zna,” rekao je za Guardian 2014.

Zašto tišina?

Deklasificirani CIA-ini dosjei sugeriraju da je američka obavještajna agencija obavijestila predsjednika Lyndona Johnsona da Izrael ima nuklearno oružje 1968. Predsjednik je naredio tadašnjem direktoru CIA-e Richardu Helmsu da to drži u tajnosti čak i od tadašnjeg državnog tajnika Deana Ruska i ministra obrane Roberta McNamare. Washington se navodno bojao da će arapske države odbiti pristupiti Ugovoru o neširenju nuklearnog naoružanja ako izađu vijesti o neprijavljenom izraelskom oružju.

Politika šutnje tada je formalizirana na sastanku američkog predsjednika Richarda Nixona i izraelske premijerke Golde Meir 1969. godine, prema Avneru Cohenu, profesoru na Institutu za međunarodne studije Middlebury i autoru Izrael i bomba.

“Sam Izrael ne bi mogao održati ovu politiku desetljećima bez Sjedinjenih Država,” rekao je u utorak za Washington Post.