Direktorica IV. osnovne škole u Mostaru Aida Kuštrić Leto uputila je zahtjev za objavu demantija povodom niza tekstova u kojima se, kako navodi, škola i njezini djelatnici prikazuju kao oni koji zanemaruju sigurnost djece i ne reagiraju na nasilje.
U svom očitovanju ističe kako su objavljeni sadržaji temeljeni na jednostranim navodima, bez uravnoteženog prikaza svih činjenica, čime je javnosti, tvrdi, prezentirana iskrivljena slika događaja.
“Prije svega, dužna sam ukazati da su objavljeni tekstovi pretežno zasnovani na navodima jedne strane, bez uravnoteženog i ravnopravnog predstavljanja svih relevantnih činjenica i okolnosti. Iako su pojedini mediji djelomično prenijeli i drugu stranu priče, to nije učinjeno s jednakom pažnjom, fokusom i ozbiljnošću koju ovako osjetljiva tema zahtijeva.
Točno je da je u IV. osnovnoj školi došlo do incidenta između učenika tijekom sportske sekcije. Međutim, netočno je da škola nije reagirala. Škola je odmah poduzela radnje iz svoje nadležnosti, sačinjene su službene zabilješke, obavljeni razgovori i pokrenute procedure u skladu sa pravilima i protokolima koji važe za obrazovne ustanove.
Ono što javnost također treba znati jest da je nakon navedenog događaja u prostorije škole došla osoba čije se navode bezrezervno prenosi, te da je prema izjavama više prisutnih svjedoka u zbornici i mom uredu vikala, vrijeđala zaposlenike škole, prijetila, fizički nasrtala i izazvala opći metež i uznemirenost među zaposlenicima škole.
Zbog ozbiljnosti situacije u školu su pozvani policijski službenici, a potom i hitna medicinska pomoć.
Dakle, dok se javnosti nudila priča o navodnoj nebrizi škole, istovremeno se prešućivalo ponašanje osobe koja je svojim nastupom izazvala intervenciju policije i hitne pomoći.
Jednako tako, javnosti se prešućuje i stvarna struktura navodnih „brojnih prijava“ koje se u pojedinim tekstovima predstavljaju kao dokaz sustavnog nasilja i kaosa u školi.
Naime, većina prijava i obraćanja inspekcijskim organima potječe od iste osobe – nastavnice zaposlene u školi, kao i njenog supruga, bivšeg zaposlenika škole iz vremena mandata prethodne direktorice. Preostali dio prijava bio je anoniman i u najvećoj mjeri odnosio se na navodne nepravilnosti u radu škole, a ne na vršnjačko nasilje.
Drugim riječima, javnosti je ponuđena zbirna brojka prijava bez ikakvog razlikovanja izvora prijava, njihovog sadržaja, motiva i stvarne pravne prirode, čime se nastoji stvoriti slika ustanove izvan kontrole.
Posebno je indikativno da se kao moralni autoritet i jedini vjerodostojan izvor u pojedinim tekstovima pojavljuje osoba koja je nositeljica pravosudne funkcije – sutkinja, protiv koje su ranije donesene pravosnažne sudske odluke zbog narušavanja javnog reda i mira i drskog ponašanja, što cijeloj ovoj priči daje dodatnu i veoma znakovitu dimenziju.
Naime, pravosnažnim rješenjem Općinskog suda u Mostaru novčano je kažnjena jer je u prostorijama mikrobiološkog laboratorija medicinskom osoblju upućivala psovke i uvrede riječima „jebem vam majku“, „idite u kurac“, „ja vas plaćam“, nezadovoljna što nalazi nisu bili gotovi.
Pravosnažnim rješenjem Općinskog suda u Čapljini novčano je kažnjena jer je u istoj zdravstvenoj ustanovi doktoricama upućivala riječi „jebem ti mrtvu majku, kurvo jedna“, prijetila da će ih „pobiti“, te jednoj od zaposlenica govorila da će „provaliti kroz vrata i ubiti je“.
Nadalje, u disciplinskom postupku pred Visokim sudskim i tužilačkim vijećem Bosne i Hercegovine izrečena joj je mjera smanjenja plaće nakon što je predsjednici suda upućivala uvrede riječima „kozo“, „crkla dabogda“ i „mrš“.
To su provjerljive činjenice utvrđene u službenim i pravosnažno okončanim postupcima, a ne tračevi ili insinuacije.
Bilo bi za očekivati da portali koji se bave objektivnim informiranjem javnosti, a posebno oni koji se predstavljaju kao nositelji istraživačkog novinarstva, pribave navedene odluke općinskih sudova i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, umjesto da nekritički prenose jednostrane konstrukcije i selektivne narative.
Javnost ima pravo znati kako se ponaša nositeljica sudačke funkcije izvan sudnice i u javnom prostoru, a još bi zanimljivije bilo otvoriti pitanje kako je uopće moguće da osoba s ovakvim evidentiranim obrascem ponašanja i dalje nesmetano obavlja pravosudnu funkciju.
To je već šira tema o funkcioniranju i nefunkcioniranju naših institucija, kriterijima odgovornosti i ulozi neformalnih veza i zaštita u radu sustava.
Ja, za razliku od pojedinaca koji presude dijele po portalima, vjerujem institucijama. Upravo zato su o svemu obaviješteni nadležni organi, pred kojima će se utvrditi potpuna istina, sa svim svjedocima, dokumentacijom i odgovornošću svakog sudionika.
Portal koji pretenduje da informiše javnost mora znati razliku između novinarstva i hajke”, stoji u odgovoru direktorice Aide Kuštrić Leto.
