Potvrđivanjem rezultata Općih izbora u BiH počinje nova faza uspostave vlasti. Među prvim obvezama je sazivanje županijskih skupština, za koje Ustav Federacije BiH propisuje deset dana od objave izbornih rezultata. Slijede konstituiranje drugih izabranih tijela, izbor izaslanika u domove naroda te imenovanje novih vlada.
Svaki od tih postupaka ima vlastita pravila i početak računanja rokova. Dio rokova vezan je uz potvrdu ili objavu rezultata, a dio tek uz konstituiranje parlamenta ili izbor čelnika Federacije.
Županijske skupštine: deset dana za prvo sazivanje
Ustav FBiH propisuje da županijsko zakonodavno tijelo prvi put mora biti sazvano najkasnije deset dana nakon objavljivanja rezultata izbora. To se odnosi i na skupštine Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije.
Ako su potvrđeni rezultati službeno objavljeni 3. studenoga, desetodnevni rok završava 13. studenoga. Riječ je o roku za prvo sazivanje skupštine, dok izbor njezina rukovodstva i imenovanje vlade zahtijevaju daljnje postupke i glasovanja.
Za županijske vlade zato se iz tog desetodnevnog roka ne može izvesti zajednički datum do kojeg sve moraju biti imenovane. Njihov izbor uređuju i županijski ustavi i poslovnici.
Predsjedništvo BiH: rok od 15 dana
Prema Poslovniku o radu Predsjedništva BiH, predsjedatelj iz prethodnog saziva zakazuje konstituirajuću sjednicu u roku ne duljem od 15 dana od potvrde službenih rezultata za tu razinu.
Računajući od potvrde 3. studenoga, taj rok istječe 18. studenoga. Novoizabrani članovi na konstituirajućoj sjednici zajednički preuzimaju dužnost polaganjem svečane prisege.
I Poslovnik Narodne skupštine RS-a propisuje 15 dana za sazivanje prve sjednice, ali od objavljivanja konačnog akta nadležnog izbornog tijela. Uz objavu 3. studenoga, to bi također bio 18. studenoga.
Federalni Zastupnički dom: dvadeset dana
Zastupnički dom Parlamenta FBiH prvi put mora biti sazvan najkasnije 20 dana nakon objavljivanja izbornih rezultata. Uz objavu potvrđenih rezultata 3. studenoga, taj rok vodi do 23. studenoga.
Prvu sjednicu saziva predsjedatelj prethodnog saziva. Ako on to nije u mogućnosti učiniti, sjednicu saziva najstariji zastupnik novog saziva.
Za domove Parlamentarne skupštine BiH Ustav propisuje sazivanje najkasnije 30 dana nakon njihova izbora. Pritom treba razlikovati neposredno izabrani Zastupnički dom od Doma naroda, čiji se članovi biraju naknadno. Prema Poslovniku državnog Zastupničkog doma, konstituiranje završava izborom predsjedatelja i njegova dva zamjenika.
Županije imaju još jednu obvezu: izbor izaslanika
Županijske skupštine biraju izaslanike u Dom naroda Parlamenta FBiH. Ustavni rok za taj izbor iznosi 30 dana od ovjere izbornih rezultata, što uz potvrdu 3. studenoga znači do 3. prosinca.
Izborni zakon predviđa da se, ako neka skupština pravodobno ne izabere izaslanike određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih, pripadajuća mjesta preraspodjeljuju prema zakonskom postupku.
Federalni Dom naroda zatim je važan i za popunu državnog Doma naroda: bošnjački i hrvatski klub biraju po pet izaslanika, a pet srpskih izaslanika bira Narodna skupština RS-a.
Zbog tog posrednog postupka, rok za izbor izaslanika iz županija i datum potpunog konstituiranja državnog Parlamenta nisu isti korak.
Prije Vlade FBiH moraju se izabrati predsjednik i potpredsjednici
Predsjednik i dva potpredsjednika Federacije biraju se posredno, kroz parlamentarnu proceduru.
Kandidate u klubovima konstitutivnih naroda federalnog Doma naroda u početku predlaže skupina od najmanje 11 izaslanika. Ako kandidati nisu predloženi u propisanom roku od 30 dana od potvrđivanja rezultata izbora za Dom naroda, prag se spušta na sedam izaslanika. Nakon 50 dana omogućeno je predlaganje uz podršku četiri izaslanika.
To su rokovi vezani uz izbor federalnog Doma naroda, pa ih se ne računa automatski od današnje potvrde rezultata neposrednih izbora.
Vlada FBiH: trideset dana, pa postupak za slučaj blokade
Prema Amandmanu CXXXI na Ustav FBiH, predsjednik Federacije određuje mandatara, koji ga u roku od 15 dana mora izvijestiti o sastavu vlade koji bi mogao dobiti potporu u Zastupničkom domu.
Predsjednik Federacije, uz suglasnost oba potpredsjednika, imenuje vladu u roku od 30 dana od izbora predsjednika i potpredsjednika. Za izbor vlade potrebna je potvrda Zastupničkog doma.
Ako imenovanje uz obje suglasnosti ne uspije, predviđen je dodatni rok od 30 dana za ponavljanje postupka. Nakon toga moguć je prijedlog uz suglasnost jednog potpredsjednika, ali uz potvrdu obaju domova i posebne uvjete zaštite klubova konstitutivnih naroda.
Ustav nakon neuspjeha daljnjih propisanih koraka predviđa i raspuštanje federalnog Parlamenta i županijskih skupština te prijevremene izbore. Ta posljedica ne nastupa samim istekom prvih 30 dana.
Vijeće ministara: 22 dana za predsjedatelja, 70 dana za ministre
Zakon o Vijeću ministara BiH rokove veže uz konstituirajuću sjednicu državnog Zastupničkog doma.
Predsjedništvo BiH odluku o imenovanju predsjedatelja Vijeća ministara donosi najkasnije 15 dana nakon te sjednice. Cjelokupan postupak njegova imenovanja i potvrđivanja mora biti završen najkasnije u roku od 22 dana od konstituirajuće sjednice.
Za imenovanje i potvrđivanje ministara i zamjenika ministara zakon propisuje ukupni rok od 70 dana od iste sjednice.
Primjerice, ako bi državni Zastupnički dom održao konstituirajuću sjednicu 3. prosinca, sedamdesetodnevni rok završio bi 11. veljače 2027. godine. To je izračun za taj mogući datum sjednice, a stvarni rok ovisit će o tome kada sjednica bude održana.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
