Devet muškaraca koje je policija u Splitu privela, a zatim i kazneno prijavila radi incidenta uslijed kojeg je prekinuto održavanje Dana srpske kulture u Gradskom kotaru Blatine dobilo je jednomjesečni istražni zatvor.
No, situacija koja je nastala uslijed ovog događaja nije se smirila pa je slijedom toga u Split nakon šefa SDSS-a Milorada Pupovca stigao i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji se sastao s ondašnjih gradonačelnikom Tomislavom Šutom.
Na noge se digla i opozicija koja odgovornost za incident vidi u politici koju posljednjih mjeseci provodi premijer Andrej Plenković pa se slijedom toga zahtjeva njegova, ali i ostavka resornog ministra Božinovića, što je malo vjerojatan scenarij.
Prosvjed na Rivi
Izgledan je zato scenarij da ovaj incident prerasta u veliki skandal koji je postao okidač i za dio nezadovoljnih Splićana odnosno ondašnjih branitelja i navijača koji su održali prosvjed zbog kojeg Plenković nastoji smiriti tenzije podsjećajući na aktivnosti Vlade po pitanju jačanja digniteta Domovinskog rata i branitelja.
Plenković je pri tome ljevicu i krajnju desnicu optužio za manipuliranje osjećajima građana. Branitelje je premijer pozvao da ne budu manipulirani oko temeljnih vrijednosti radi kojih je Hrvatska nastala kao i da šalju poruke kako je ponašanje nalik onome u Splitu nedopustivo prema bilo kome pa i prema srpskoj manjini. Što god Plenković poručivao dio naših sugovornika iz splitskog HDZ-a smatra da situacija izmiče kontroli, a da je tome tako vidljivo je i iz toga što je Spomen-ploča Prvom splitskom partizanskom odredu na splitskim Plokitama oskvrnuta.
Naši sugovornici iz HDZ-a u Splitu događaj u svojem gradu osuđuju, ali navode kako je on dignut na previsoku razinu uz opasku da je incident izvela skupina huligana na koje nije trebalo obraćati ovoliku pažnju jer je baš ta pažnja izazvala reakcije šire javnosti.
Negodovanje branitelja
“Skupina mladića izrazila je negodovanje zbog održavanja programa SKD Prosvjeta upravo u mjesecu kada se Hrvatska klanja žrtvama Vukovara i Škabrnje te svim stradalima velikosrpske agresije. Program je otkazan, nije bilo nasilja niti ozlijeđenih. Ipak, posljedice su teške i ponižavajuće. Petar Gojun, hrvatski branitelj i logoraš srpskih koncentracijskih logora, čovjek čiji brat ubijen u Vukovaru još nije pronađen, nalazi se u pritvoru.
S njim i nekoliko građana, među kojima i djeca hrvatskih branitelja. Ljudi koji nikoga nisu napali pritvoreni su da bi se proizvela politička slika ‘srpske ugroženosti u Splitu’”, napominju iz braniteljskih udruga objašnjavajući da je potrebno ispitati kako je događaj na kojem se odvio sporni incident organiziran i zbog čega je manifestacija najavljena nekoliko sati ranije na jednom portalu bez transparentne obavijesti i koordinacije s Gradom Splitom kao vlasnikom prostora.
”Zašto je odabran termin najdubljeg nacionalnog pijeteta? Zašto se ponavlja isti obrazac: provokacija – inscenirana ugroženost – napad na hrvatski narod i branitelje? Ovo nije kulturna razmjena, nego tehnologija političke manipulacije. Nevjerojatno je koliko se javnih osoba ovih dana propelo na zadnje noge – političari, novinari, kulturnjaci, aktivisti, uvijek ista lica, čuvari propale Jugoslavije koji redovito reagiraju samo kad je hrvatski narod na optuženičkoj klupi”, nabrajaju dalmatinski branitelji.
Bezbroj pitanja
Na tim se nabrajanjima branitelji nisu zaustavili. ”A gdje su bili kada su se hrvatski građani maltretirali i protjerivali na granici sa Srbijom? Kada je hrvatska policajka brutalno napadnuta od migranta? Kada su molitelji vrijeđani i fizički ometani na hrvatskim trgovima? Kada je u Zagrebu zabranjivan Hod za život, dok se istodobno vješaju zastave ideologija koje su progonile i ubijale Hrvate? Kada su se zabranjivali hrvatski koncerti i kulturni događaji?
Kada se u Kumrovcu afirmirala Titova Jugoslavija, ikonografija i poraženi totalitarizam? Nigdje. Nema osuda, nema moralnih lekcija, nema medijske histerije. Zaključak je neugodan, ali jasan: hrvatski identitet, vrijednosti i žrtve nemaju jednaku zaštitu“, poručuju branitelji upozoravajući i na politički koncept takozvanog ‘srpskog sveta’. Pri tome napominju da se u Srbiji u danima kada se obilježavaju Oluja i Dan hrvatske pobjede ne usudi organizirati ništa, a da se u Hrvatskoj u mjesecu Vukovara organiziraju manifestacije koje vrijeđaju osjećaje većinske zajednice što se financira iz državnog proračuna.
“Dodatno zabrinjava izjava predsjednika SKD Prosvjeta Nikole Vukobratovića: ‘Srbi u Hrvatskoj nemaju obvezu pravdati sredstva koja dobivaju jer su to njihovi novci’. Ako je to istina, riječ je o skandalu neviđenih razmjera. Proračunska sredstva su novac svih građana Republike Hrvatske. Nitko ne može biti iznad zakona niti iznad nadzora“, upozoravaju nezadovoljni branitelji iz Dalmacije koji smatraju i da država sustavno šuti na velikosrpsku propagandu u kulturi, medijima i diplomaciji kao i narative o srpskoj Dalmaciji te otvoreno svojatanje hrvatskog teritorija, afirmaciju Jugoslavije kao i omalovažavanje temeljnih vrijednosti na kojima je nastala hrvatska država.
Nezadovoljni reakcijom
”Ali reagira brzo i pretjerano kada hrvatski građani pokažu negodovanje. Je li to politika po kojoj su Hrvati građani drugog reda u vlastitoj zemlji? Imamo li pravo biti posebno osjetljivi u vremenu Vukovara i Škabrnje ili čak ni to pravo više nije naše? Nećemo dopustiti kriminalizaciju ljudi koji su stvarali Hrvatsku, ni novu nepravdu nad onima koji su preživjeli srpske logore. Nećemo pristati da se djeca hrvatskih branitelja, zbog nesmotrenosti iz ljubavi prema Domovini, prikazuju kao ekstremisti.
Oni nisu bili prijetnja 1991., nisu prijetnja ni danas“, napominju iz udruga i vladajućima poručuju da je dosta dvostrukih standarda i kriminalizacije hrvatskih branitelja, njihove djece i hrvatske mladosti te šutnje na srpske narative. Da bi po svemu sudeći smirio tenzije ljestvicu je spustio i ministar Božinović koji je upoznat s najavljenim prosvjedom pa je najavio da će učiniti sve što je potrebno da bi se očuvao javni red i mir kao i sigurnost hrvatskih građana.
”Prosvjed je najavljen za subotu u 11 sati, očekuje se velik broj ljudi na tom području. Čak i da nije organiziran prosvjed, to je situacija u kojoj policija zna kako se postaviti. Naša je zadaća procijeniti sve što je važno s aspekta sigurnosti i obaviti posao na najbolji mogući način. Ono što je osnovno, i što sam rekao i ranije jest da svi koji organiziraju prosvjede ili bilo kakva okupljanja moraju voditi računa o javnom redu i sigurnosti”, kazao je ministar koji je svojom izjavom izazvao konfuziju jer po zakonu prosvjedi moraju biti najavljeni.
Božinović smiruje strasti
No izgleda da vladajući ne žele stvarati dodatni kaos u ionako kaotičnim okolnostima. To je prema tvrdnjama upućenih razlog radi kojeg u Vladi nisu pomišljali na zabranu prosvjeda.
”Ono što je ključno jest da nema nasilja i da se ne krši javni red i mir. Policija je tu da osigura primjenu zakona u svakom slučaju kada se on prekrši i kada je to dokazivo. Nismo stvarali demokratsku državu da bismo se ponašali kao zemlje koje u svojim temeljima nemaju vrijednosti poput vladavine prava, demokracije i dijaloga”, kazao je Božinović. Inače je obilježavanja Dana srpske kulture u Splitu organiziralo Srpsko kulturno društva Prosvjeta.
Riječ je o organizaciji koja je od države samo u ovoj godini primila 1,2 milijuna eura, Prvi čovjek tog društva je SDSS-ov Nikola Vukobratović, a u Glavnom odboru se nalazi i šef te stranke Milorad Pupovac. Prosvjeta je i ranije Dane srpske kulture organizirala po cijeloj Hrvatskoj, a društvo se osim organiziranjem kulturnih i tradicionalnih manifestacija bavi i izdavaštvom.
Sve to čine s ciljem očuvanja i razvijanja kulturne baštine, tradicije i nacionalnog identiteta Srba. Namjera im je kako navode uz ostalo jačati i učvrstiti dobre odnose s narodom i pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj kao i razviti suradnju s organizacijama srpskog naroda kako u Hrvatskoj, tako i u drugim državama.
Društvo je osnovano 18. studenog 1944. u hotelu Kasina u Glini nakon osnivanja Srpskog kluba vijećnika ZAVNOH-a, pokretanja lista Srpska riječ i osnivanja Srpskog pjevačkog društva Obilić.
Kako je nastala Prosvjeta?
Početkom sedamdesetih Prosvjeta se zalagala za zajedništvo Hrvata i Srba pokazujući otpor nacionalizmu, navodi se na njihovim internetskim stranicama na kojima se podsjeća i na objavu knjige Vjetrom vijani koja je rezultirala političkim posljedicama ni zabranom rada Društva čija je obnova prekinuta 1991. ratom koji je kako kažu podijelio narode i odveo članove kao što je primjerice Stanko Korać u Beograd.
Bez obzira na to kulturni radnici iz ‘krajiškog prostora nastavili su rad kroz različite institucije’. U Zagrebu su čuvali imovinu i planirali budući rad s kojim je Prosvjeta opet startala 1993. SKD Prosvjeta se baš kao i najveći dio organizacija nacionalnih manjina financira iz proračuna za što su osigurana sredstva iz Savjeta za nacionalne manjine koji je ove godine tom kulturnom društvu dodijelio 1.280.000 eura. Najveći dio tih sredstava odnosno 650.000 eura odlazi na 60 pododbora koje Prosvjeta ima po cijeloj Hrvatskoj.
Na njihovih časopis Prosvjeta otišlo je 146.000 eura dok su 80.000 eura dobili za Dane kulture u Zagrebu, Umagu, Vojniću, Glini, Karlovcu, Vukovaru, Rijeci, Bjelovaru, Osijeku, Zadru i Splitu. Posebno su izdvojeni Dani kulture u Rijeci za koje je izdvojeno 5.000 eura te oni u Splitu gdje je izdvojeno 4.000 eura.
Godišnji proračun
Društvo je od donacija iz europskih projekata samo lani dobilo više od milijun eura- konkretno 1.081.019 eura. Ukupni prihodi su im prošle godine iznosili 2.504.374 eura, a najveći dio tog prihoda odnosi se na financijska sredstva koja su im isplaćena iz državnog proračuna. Partner Prosvjete je Srpsko narodno vijeće koje slovi za nacionalnog koordinatora Srba u Hrvatskoj. Za djelovanje SNV-a lani je iz proračuna izdvojeno 19.778.293 eura.
Prosvjeta među ostalim raspolaže i sa bogatom imovinom pa joj se tako sjedište nalazi u zagrebačkoj Berislavićevoj ulici, bivšoj kući Kate Ledinski koja je sagrađena još 1878. U zemljišne je knjige kasnije kao prvi vlasnik upisana dobrotvorna zadruga ‘Srpkinja’. Rad zadruge poslije Drugog svjetskog rata nije obnovljen, ali je njihove ciljeve preuzela Prosvjeta koji raspolaže i sa imovinom u Preradovićevoj 18, 21 i 23. Na broju 18 smještena je Centralna biblioteka Srba u Hrvatskoj dok se na dva druga broja nalaze sjedište zagrebačkog pododbora Prosvjete i galerija Srpski kulturni centar kao i parkiralište.
Uz Vukobratovića kao predsjednika u vodstvu Prosvjete nalaze se i potpredsjednici Siniša Tatalović, Duško Ljuština kao i Radmila Latas. Generalni sekretar je pak Slobodan Živkocić. U Glavnom odboru nalazi se 15 članova među kojima je i Milorad Pupovac. Uz to Prosvjeta ima i Nadzorni odbor kao i Sud časti te Savjet SKD-a u kojem među ostalim sjede profesor Dejan Jović i Slobodan Uzelac. Predsjednik VUkobratović rodom je iz Koprivnice, ali je odrastao u Križevcima.
U Zagrebu je završio studij povijesti. Riječ je o dugogodišnjem članu SDSS-a i bivšem zastupniku u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Kao prvi čovjek Prosvjete Vukobratović je član Savjeta Srpskog narodnog vijeća zadužen za Arhiv Srba. Pisao je i za portal Novosti, a u razgovoru za portal Srbi.hr tvrdio je da se u politiku i SNV uključio revoltiran atmosferom koja je u društvu nastupila u mandatu bivšeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka, odnosno nešto ranije kad su krenuli ‘antićirilični protesti’. S Karamarkom se dakle nije slagao, ali je zato bio u vrlo dobrim odnosima s pokojnim Milanom Bandićem pa je stoga hvalio njegov odnos prema srpskoj zajednici baš kao što je komplimentirao aktualnog gradonačelnika Tomislava Tomaševića nakon što je ovaj odlučio pojaviti se na komemoraciji za obitelj Zec.
