Ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku bilo je „pragmatičan i dalekovidan potez“ administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa kojim je spriječena moguća nestabilnost na Balkanu, izjavio je za CBS News dužnosnik američke administracije.
„Ovo je još jedan primjer pragmatične i dalekovidne vanjske politike predsjednika Trumpa“, rekao je dužnosnik, ne pojašnjavajući na koje se konkretne moguće „katastrofe“ odnosi.
U pismu američkog State Departmenta, koje potpisuje dužnosnik Paul Guaglianone, navodi se da je nakon ukidanja sankcija došlo do povlačenja dijela poteza vlasti Republike Srpske koje su Washington i drugi međunarodni akteri ocjenjivali kao prijetnju Daytonskom sporazumu. Prema tom obrazloženju, Narodna skupština Republike Srpske povukla je dio zakona kojima se osporavao rad državnih pravosudnih i policijskih institucija na području tog entiteta.
Doprinos miru
Američka strana taj razvoj događaja predstavlja kao doprinos očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Istodobno, dio američkih demokrata potez Trumpove administracije promatra kroz drukčiju prizmu. U izvješću demokrata u Kongresu, naslovljenom „Pay for Play in the Balkans“, tvrdi se da bi ukidanje sankcija Dodiku moglo biti povezano s velikim energetskim projektom u BiH, vrijednim oko 1,7 milijardi dolara.
Riječ je o projektu Južne interkonekcije, plinovodu koji bi trebao povezati Bosnu i Hercegovinu s hrvatskim plinskim sustavom i omogućiti pristup alternativnim izvorima plina, uključujući LNG. Projekt je godinama nailazio na politički otpor u Republici Srpskoj, dok su vlasti u Banjoj Luci istodobno održavale bliske odnose s Moskvom.
Kako navodi CBS News, nakon uključivanja američke tvrtke AAFS Infrastructure & Energy u projekt Dodik je ublažio raniji stav prema Južnoj interkonekciji. CBS pritom ističe da su među čelnicima te kompanije bivši Trumpov odvjetnik Jesse Binnall i Joseph Flynn, brat Trumpova saveznika i bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna. Demokratsko kongresno izvješće upravo tu povezanost navodi kao razlog za sumnju u motive Washingtona.
Trumpova administracija takve tvrdnje odbacuje i svoju odluku obrazlaže političkom pragmatikom i nastojanjem da se smanje napetosti u BiH.
U međuvremenu, izbori održani u Bosni i Hercegovini 4. listopada pokazali su da Dodik, unatoč političkim i pravnim pritiscima kojima je bio izložen, i dalje ima snažnu političku bazu u Republici Srpskoj.
Njegov SNSD ostvario je uvjerljivu pobjedu na ključnim razinama vlasti. Kandidatkinja SNSD-a Željka Cvijanović osvojila je novi mandat srpskog člana Predsjedništva BiH s oko 55,4 posto glasova, dok je stranački kandidat Savo Minić pobijedio u utrci za predsjednika Republike Srpske s oko 52,2 posto.
SNSD je prema preliminarnim rezultatima vodeća politička opcija i u utrkama za Narodnu skupštinu Republike Srpske te Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske.
Dodik je nakon objave izbornih rezultata posebno istaknuo ulogu Donalda Trumpa.
„Da nije bilo veličanstvene pobjede Donalda Trumpa, danas bismo vjerojatno bili politički mrtvaci“, poručio je.
Istodobno, rezultati izbora nisu promijenili složenu političku strukturu BiH. U tročlanom Predsjedništvu BiH, uz Cvijanović, mandate bi prema preliminarnim rezultatima trebali osvojiti Denis Bećirović kao bošnjački te Darijana Filipović kao hrvatski član. Izbori su održani uz relativno nizak odaziv od oko 42 posto, a prvi put primijenjeni su i sustavi biometrijske identifikacije birača te skeniranja glasačkih listića.
