Josip Terzić iz Hrvatskog geološkog instituta, stručnjak za kršku hidrogeologiju, gostovao je na N1 televiziji Novom danu kod Hanan Nanić, gdje je govorio o mogućem utjecaju ilegalno odloženog otpada u Gospiću na podzemne vode, metodama kojima bi trebalo istražiti njegovo širenje te nužnosti što skorije sanacije. USKOK je početkom rujna objavio nove rezultate vještačenja vezane uz ilegalno odloženi otpad u Varaždinu i Gospiću.
Na području bivše tvornice Mundus u Varaždinu utvrđeno je oko 1.352 tone heterogenog otpada, uz prisutnost mikroplastike, metala, bakterija i drugih mikroorganizama, dok su na pojedinim mjestima utvrđena i lokalna onečišćenja tla. Istodobno, analiza podzemnih voda na području Gospića pokazala je prisutnost mikroplastike, pri čemu je njezina najveća koncentracija utvrđena na lokaciji ispod odlagališta.
Terzić je u razgovoru govorio o dosadašnjim istraživanjima, mogućim smjerovima kretanja onečišćenja kroz krški teren te metodama kojima bi se moglo utvrditi kamo i kojom se brzinom ono širi.
‘Nismo sudjelovali ni u kakvim istraživanjima ilegalnog otpada u Gospiću’
Josip Terzić je na početku razgovora govorio o tome je li Hrvatski geološki institut, odnosno njegov Odsjek za hidrogeologiju, bio uključen u dosadašnja istraživanja ilegalnog otpada u Gospiću te jesu li ih kontaktirali Vlada, institucije ili Hrvatske vode.
“Nismo sudjelovali ni u kakvim istraživanjima ilegalnog otpada u Gospiću, zadnjih tjedana smo imali nekakve kontakte, niti je bilo nekih konkretnih ponuda. Održali smo par sastanaka i bilo je više medijskih istupa”, rekao je.
Na pitanje smatra li da je institucijama jasno koliko je njihova stručnost važna u ovom slučaju, Terzić je odgovorio da to pokušavaju naglasiti.
O nalazima vještačenja: ‘Nije ništa iznenađujuće’
“Nije ništa iznenađujuće, možete izbušiti bušotinu kraj ilegalnog ili legalnog odlagališta, bio krš ili ne, sigurno ćete naći sve to isto, ako ne i gore”, rekao je.
“Odlika krša je da se sve tvari koje dođu do krških vodonosnika relativno brzo ispiru. Ono da se može očekivati i druge ispraznice koje se vežu uz krš stoje u nekoj mjeri, ali generalno stručnjak može znati kako brzo i u kojem smjeru će se to onečišćenje kretati”, kaže.
‘Najbolja metoda je trasiranje’
“Metode su trasiranje, ubacivanje boje u bušotine, u prirodne ponore ili bilo kakav prirodni objekt. Ukoliko nije prirodno uviranje, onda se to ubrza cisternama ili se iz hidranata ubaci više vode kako bismo na izvorima i pukotinama gledali gdje će se pojaviti i kojom brzinom i u kojoj koncentraciji”, naveo je Terzić.
“Prva metoda koju treba napraviti je detaljna hidrogeološka karta koja ne postoji. A da biste planirali geofiziku, zatim bušenje i slično, morate imati kartu da biste znali gdje pozicionirati geofizička istraživanja, bušotinu i trasirati. Koliko ja vidim, ta detaljna karta nikad nije napravljena”, rekao je.
“Prije svega se radi geološka karta, druga hidrogeološka. To možemo raditi mi, mogu privatne tvrtke”, kaže Terzić.
‘Ne postoji hidrogeološka logika da bi vodovodna voda u Gospiću bila onečišćena’
“Iz svega što sam ja vidio može se iščitati da su u bušotinama koje se nalaze neposredno uz samo odlagalište pronađene neke tvari, nigdje drugdje nisu pronađene. Ne postoji opasnost da bi vodovodna voda u Gospiću bila onečišćena, ne postoji hidrogeološka logika. Čak ne bih ni istraživao tu mogućnost, ali zbog interesa javnosti to bi trebalo držati pod monitoringom, čisto da ljudi budu mirniji. Ali tu stvarno nema nikakve šanse da se to dogodi”, rekao je.
‘Ne bih pio vodu iz privatnog bunara u neposrednoj blizini odlagališta’
“To je druga stvar. Ja, primjerice, ne bih pio vodu iz privatnog bunara koji se nalazi 100 metara od odlagališta. Pogotovo dok ne znam kakva je”, naveo je.
“Jučer smo vidjeli vijest da su radili privatne bunare pa su dobili mikrobiološko onečišćenje. To je toliko smiješno objaviti, garantiram da ne postoji nijedan privatni bunar bez mikrobiološkog onečišćenja, pogotovo u krškim terenima. Mikrobiologija je u svim izvorima, samo što se u vodovodnim sustavima klorira”, rekao je.
‘Logično je pretpostaviti da će se onečišćenje kretati prema koritu Like’
“Logično je pretpostaviti da će se onečišćenje kretati prema samom koritu rijeke Like. Vidjeti trasiranjima brzinu koliko od smetlišta dolazi do korita Like. I uzorkovanja bi trebalo raditi na samoj rijeci, kod mosta na Budačkoj cesti ili malo nizvodnije prema hidroelektrani”, objašnjava stručnjak.
“Prirodnim putem postoje utemeljene pretpostavke da bi ta voda iz korita Like mogla utjecati na izvor rijeke Gacke, ali tu se te tvari ne bi mogle ni detektirati jer je to toliko razrjeđenje da mislim da ne postoje laboratorijski instrumenti koji bi tako nešto, tako sitne koncentracije nečega, mogli detektirati u vodama Gacke”, kaže.
“Nema velike zabrinutosti, treba držati pod kontrolom neko vrijeme zbog smirivanja ljudi”, dodao je.
‘Istraživanja traju mjesecima pa i godinu, ali to ne sprječava sanaciju otpada’
“Po medijima vidim da se te bušotine nazivaju piezometrima, to nisu piezometri, već istražne bušotine koje mogu poslužiti za motrenje. Ja bih to drukčije koncipirao, ali ne bez detaljne karte i ciljanih geofizičkih istraživanja”, govori.
“Jer je teren oko odlagališta i taj dio Gospića prekriven kvartarnim talozima, zemljom, tako da ima relativno manje izdanaka stijena koji su nama najbitniji zbog provođenja vode”, objasnio je.
“Treba vidjeti ima li što u koritu Novčice”, kaže.
“Dalje bi se mjerili protoci na više mjesta, već se mjere na rijeci Lici, pa to progustiti kroz neko vrijeme i trasiranjima podzemnim tokovima dolazi li voda iz samog korita Like prema izvorištima Gacke. Ali ujedno i posebnim trasiranjem iz samog smetlišta koliko treba do korita Like i gdje će se pojaviti”, rekao je.
“To se ne može napraviti za 10 dana. To su istraživanja koja traju mjesecima pa i godinu, ali to ni na koji način ne sprječava samu sanaciju otpada”, kaže.
‘Velika kiša će dodatno isprati tvari’
“Sanacija je mogla početi prekjučer, a istraživanja mogu tek započeti. Već je nešto infiltrirano u podzemlje, dakle imamo neki signal. Što se prije sanira, manje tvari može doći u podzemlje”, objašnjava.
“Treba pokriti, to je dobra mjera koja će znatno smanjiti dalje onečišćenje tla”, dodao je.
“Velika kiša će dodatno isprati tvari iz samog tijela smetlišta. Ako je pokriveno, neće toliko isprati, ali to što ispiru kiše je sigurno preko 90 posto tog onečišćenja podzemnih voda”, rekao je.
O Varaždinu: ‘To je totalno drugi okoliš’
“To je totalno drugi okoliš, ja sam stručnjak za krš. Tu postoji jedna dobra stvar, a to je samopročišćenje u šljunčanim i pješčanim vodonosnicima, tu se filtrira voda. Opasnost je relativno manja, ali opet treba provoditi monitoring, treba vidjeti koliko je to blizu od vodocrpilišta, kakva je dinamika”, rekao je.
“Tu bi se radili hidrogeološki modeli koji mogu predvidjeti koliko brzo će i u kojoj koncentraciji onečišćenje doći, a mogu se koristiti trasiranja kako bi se to dokazalo”, kazao je Terzić.
‘Mikroplastika uz smetlište je očekivana’
“Uz smetlište je očekivana mikroplastika. Imamo je i u svojim tijelima, od zraka kojeg udišemo, vode čak. Imali smo u institutu koji se bavio projektom mikroplastike u podzemnim vodama, desetak zemalja je bilo uključeno. Ljudi mogu vidjeti da u cijeloj Europi ne postoje standardizirane metode uzorkovanja, to je zona koja se još istražuje. Ali u cijeloj Europi se radi da se to konačno istraži”, rekao je.
‘Zakonska regulativa u redu, samo provedba i kontrola je upitna’
“Tu sad izlazimo iz moje struke, ali kao građanin mogu reći da treba sanirati ne samo Gospić nego i vjerojatno stotine razno raznih odlagališta, ne samo ilegalna, nego i ova legalna. Jer nemamo županijske centre za otpad. Mislim da je zakonska regulativa u redu, samo provedba i kontrola je upitna”, govori stručnjak.
“Primijetio sam da je broj divljih deponija znatno manji, da se zamijeti. Prije 20-ak godina je toga bilo više, u krške jame su bacali otpad. Dogodio se klik u glavama ljudi. Mislim da je to krenulo od edukacije, treba nastaviti da se podiže svijest među mlađim generacijama jer će oni učiti i starije”, zaključio je.
