Iznenadni odlazak američkog nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford s Krete prema Splitu izazvao je niz teorija – od sigurnosnih razloga i logističkih poteškoća do ozbiljnih sumnji na sabotažu unutar same posade, prenosi Jutarnji.
Riječ je o najskupljem i najvećem ratnom brodu na svijetu, vrijednom oko 13 milijardi dolara. Ovaj nuklearni div, dug više od 330 metara, nosi oko 4500 članova posade i više od 75 zrakoplova te predstavlja ključni simbol američke vojne moći.
Nagli odlazak s Krete
Iako je na Kretu stigao radi popravaka i trebao ondje ostati oko mjesec dana, brod je napustio bazu Souda već nakon četiri dana. Kao razlozi navode se sigurnosni rizici, uključujući blizinu područja djelovanja iranskih dronova, ali i rastuće nezadovoljstvo lokalnog stanovništva.
U Grčkoj su posljednjih tjedana zabilježeni protuamerički prosvjedi, potaknuti ekonomskim posljedicama sukoba i rastom cijena energenata. Uz to, turistička sezona, ključna za grčko gospodarstvo, našla se pod prijetnjom. U takvom ozračju prisutnost američkih vojnika postala je dodatni izvor napetosti, piše njemački portal Focus.
Zbog toga je posadi bilo ograničeno kretanje, a boravak na kopnu sveden na minimum. Mornari su se smjeli kretati samo u blizini luke, često suočeni i s visokim cijenama hrane, bez mnogo izbora.
Hrvatska kao sigurnija i mirnija opcija
U takvim okolnostima kao logično rješenje nametnuo se Split. Hrvatska je procijenjena kao stabilnije okruženje koje može pružiti bolje uvjete za odmor iscrpljene posade, ali i manje neprijateljsku atmosferu.
Zapovjednik broda, kapetan David Skarosi, istaknuo je kako se posada raduje povratku u Split i zahvalio lokalnoj zajednici na gostoprimstvu, naglasivši da je riječ o zasluženom predahu nakon zahtjevnih mjeseci na moru.
No, razlozi premještanja ne završavaju samo na sigurnosnoj situaciji. Brod su posljednjih tjedana pratili ozbiljni tehnički problemi.
U unutrašnjosti nosača izbio je požar koji je gorio više od 30 sati, a dim se proširio ventilacijskim sustavom. Stotine mornara morale su proći liječničke preglede, dok su mnogi ostali bez svojih kabina i prisiljeni spavati na improviziranim ležajevima.
Uzrok požara još nije službeno utvrđen, ali se istražuje i mogućnost sabotaže i to ne od strane neprijatelja, već vlastite posade. Neki izvori sugeriraju da bi iscrpljeni mornari mogli biti odgovorni za incident, želeći prekinuti misiju koja se neprestano produžuje.
Američko Ministarstvo obrane zasad ne potvrđuje takve tvrdnje, već tek navodi da je istraga u tijeku.
Brod na granici izdržljivosti
Problemi se, međutim, ne zaustavljaju na požaru. USS Gerald R. Ford suočava se i s dugotrajnim kvarovima na sanitarnom sustavu. Toaleti na brodu često se začepljuju i ne rade, što dodatno pogoršava uvjete života na brodu.
Sustav za otpadne vode, preuzet iz civilnih rješenja, pokazao se neprikladnim za dugotrajne vojne misije. Tijekom aktualnog rasporeda gotovo su svakodnevno potrebni popravci, a iz cijevi su, prema izvješćima, vađeni razni predmeti – od odjeće do užadi.
Iscrpljena posada i produljena misija
Nosač je na moru već devet mjeseci bez prekida, a sudjelovao je u operacijama u Europi, na Arktiku i Karibima, kao i u aktualnim napadima na iranske ciljeve. Posadi je prvotno bilo rečeno da će se kući vratiti početkom ožujka, no misija je produljena, a sada bi mogla trajati i do 11 mjeseci što je jedno od najdužih raspoređivanja u novijoj povijesti američke mornarice.
Takvi uvjeti ozbiljno utječu na moral. Čak i visoki vojni dužnosnici priznaju da produljenja misija narušavaju privatni život vojnika i dodatno povećavaju pritisak.
Bijeg od problema ili nužan potez?
Premještanje u Hrvatsku tako se može tumačiti na više načina: kao sigurnosna mjera, pokušaj smirivanja situacije među posadom, ali i prilika da se riješe tehnički problemi i rasvijetle okolnosti požara.
Za sada ostaje nejasno je li riječ o nizu nesretnih okolnosti ili dubljim problemima unutar jednog od najmoćnijih simbola američke vojne sile. No jedno je sigurno. Čak i najmoderniji ratni brod na svijetu nije imun na iscrpljenost posade, tehničke kvarove i potencijalne unutarnje napetosti, zaključuje Focus.
Moja reakcija na članak je…
