Iako Bosna i Hercegovina izvozi više drvne građe nego prošle godine, vrijednost tog izvoza opada. To pokazuje da drvna industrija sve više plasira sirovinu i poluproizvode umjesto gotovih proizvoda veće vrijednosti. Stručnjaci upozoravaju da bez ulaganja u modernizaciju i finalnu proizvodnju sektor može izgubiti značajan dio svog potencijala.
Drvna industrija BiH i dalje se suočava s teškoćama, tvrde stručnjaci. Iako je izvoz u tonama porastao za 7,5 posto, njegova je vrijednost smanjena za gotovo 14 milijuna maraka. Drugim riječima, BiH izvozi više, ali po nižoj cijeni – pretežno sirovinu i poluproizvode, piše BHRT.
Sektor ostvaruje značajan suficit, koji je u promatranom razdoblju iznosio 547,7 milijuna KM, no to je pad od 3,7 posto u odnosu na isti period prethodne godine, kada je iznosio 568,7 milijuna KM, navode podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.
Prema istim podacima, smanjen je izvoz finalnih proizvoda. Zabilježen je pad izvoza neobrađenog drveta i namještaja, dok raste izvoz ogrjevnog drveta i osnovnih sirovina.
„Morali smo svi spustiti cijene kako bismo bili konkurentni i vratili povjerenje koje smo izgubili kada je bila zabrana izvoza. Vjerujem da ćemo, kada prođe ovaj turbulentni period, ponovno moći ostvarivati dobit“, kaže Muhamed Helać iz kompanije Drvosječa d.o.o.
Izvoz prema ključnim partnerima poput Njemačke, Hrvatske i Kine opada, a najveći pad bilježi se na kineskom tržištu – čak 52 posto. S druge strane, znatan rast izvoza ostvaren je prema Vijetnamu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
„Vrlo dugo smo se oslanjali gotovo isključivo na Italiju i Hrvatsku, dok je Kina bila standardni kupac. Pozitivno je što smo se okrenuli dalekoistočnim tržištima, jer se radi o robi koja podnosi transport – suhim daskama koje se prvenstveno koriste za proizvodnju namještaja“, objašnjava ekonomist Zoran Pavlović.
Stručnjaci upozoravaju da bez ulaganja u finalnu proizvodnju i novu tehnologiju drvna industrija BiH teško može konkurirati na zahtjevnijim tržištima.
Bosna i Hercegovina ima šume, ali nema strategiju. Izvozimo sirovinu, a uvozimo gotove proizvode. Ako se takva praksa ne prekine, nastavit ćemo gubiti novac, radna mjesta i priliku da prirodno bogatstvo pretvorimo u industrijsku snagu.
