Grčka je donijela kontroverznu reformu rada unatoč prosvjedima diljem zemlje i negodovanju sindikata
Grčki parlament odobrio je reformu koju je poduprla vlada i koja poslodavcima omogućuje produljenje radnog dana na 13 sati pod određenim uvjetima. Taj je potez izazvao masovne prosvjede radnika koji se već bore s krizom troškova života.
Zakonom, koji je usvojila vladina većina, proširuje se sadašnji osmosatni radni dan. Oporba je optužila vladajuću stranku za kršenje radničkih prava i “gurajući zemlju natrag u srednji vijek,” pri čemu su neki zastupnici zakon nazvali a “zakonodavna monstruoznost”. Prema Eurostatu, Grci već rade najviše u EU, u prosjeku 40 sati tjedno u usporedbi s 35 u cijelom bloku.
Vlada kaže da će reforma modernizirati zakone o radu i inzistira na tome da će duže smjene ostati neobvezne, primjenjivati samo na privatni sektor i biti ograničene na 37 dana godišnje. Dužnosnici tvrde da promjena omogućuje zaposlenicima da dodatno rade za istog poslodavca umjesto da žongliraju s više honorarnih poslova.
Sindikati su, međutim, osudili zakon kao udarac pravima radnika usred stagnacije plaća i skokovitog rasta troškova života. Oni su već organizirali dva opća štrajka ovog mjeseca, od kojih je zadnji bio u utorak. Sindikat javnog sektora ADEDY upozorio je da ta mjera iznosi “ukidanje osmosatnog radnog dana, uništavanje obiteljskog i društvenog života i legalizacija prekomjernog izrabljivanja.”
“Dok ostatak Europe raspravlja o kraćem radnom vremenu, mi ga u Grčkoj povećavamo,” rekao je grčki barmen za Reuters, ističući da se njegova stanarina udvostručila u dvije godine.
Sindikalni čelnici kažu da reforma oduzima radnicima pregovaračku moć u zemlji koju muče neprijavljeni rad i niske prosječne plaće.
“Ne možete baš odbiti; oni uvijek nađu načina da nametnu ono što žele,” rekao je AFP-u 46-godišnji građevinski radnik koji ovog tjedna prosvjeduje u Solunu.
Grčka se još uvijek oporavlja od desetljeća duge dužničke krize, koja je završila 2018. nakon godina štednje koja je uništila četvrtinu njezina gospodarstva. Plaće su ostale ispod razine prije krize, a kupovna moć Grka među najnižima je u EU, navodi Eurostat. Vlada je 2024. uvela šestodnevni radni tjedan u određenim sektorima kako bi potaknula gospodarski rast.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:

