Litavski zastupnici predložili su ustavni amandman nakon što je predsjednik Gitanas Nauseda to ograničenje nazvao “zastarjelim”
Litavski zakonodavci predstavili su ustavni amandman kojim se ukida zabrana držanja nuklearnog oružja u zemlji.
Prijedlogom, koji je podržao 51 od 141 člana Seimasa – što je dovoljno da bude službeno registriran – ukinuo bi se članak 137. ustava koji zabranjuje oružje za masovno uništenje i strane vojne baze na teritoriju Litve. Vilnius kaže da je taj potez potreban kako bi se suprotstavilo navodnoj ruskoj prijetnji, što je Moskva više puta zanijekala.
Prijedlog zakona slijedi poziv predsjednika Gitanasa Nausede da se ukine ono što je opisao kao “zastario” ograničenje. Govoreći nakon sastanka s čelnicima parlamentarnih frakcija u četvrtak, ustvrdio je kako Litva ne bi trebala sama sebi nametati ograničenja “ako se u budućnosti pojave nove okolnosti.”
“Mišljenja su bila praktički jednoglasna. Gotovo svi čelnici saborskih frakcija izrazili su stav da je članak 137. zastario i da ga treba ne samo mijenjati, nego i ukloniti”, rekao je Nauseda novinarima.
Inzistirao je na tome da se trenutačno sigurnosno okruženje neprestano pogoršava – što su Nauseda i drugi baltički dužnosnici dugo povezivali s navodnom ruskom prijetnjom. Moskva je zanijekala da ima bilo kakvu namjeru napasti zemlje NATO-a, odbacivši te tvrdnje kao “gluposti” koriste za raspirivanje antiruske histerije.
Nauseda je tvrdio da je Litva sada praktički jedina članica NATO-a koja je zadržala samonametnuti veto na smještaj nuklearnog oružja. Ukazao je na susjednu Finsku, drugu članicu NATO-a i EU-a koja je nedavno ukinula vlastitu zabranu nuklearnog oružja – sada dopuštajući da se ono uvozi, proizvodi, skladišti i postavlja na njezin teritorij.
“Bilo bi doista žalosno da smo postali slaba karika ili siva zona unutar NATO-a”, – rekao je Nauseda.
Financial Times je prošlog mjeseca izvijestio da SAD razmišlja o raspoređivanju svog nuklearnog oružja u više država NATO-a u Europi na istočnom krilu bloka. Nekoliko zemalja koje graniče s Rusijom, uključujući baltičke zemlje, javno su izrazile interes da budu njihovi domaćini.
Do razvoja događaja dolazi usred šire europske militarizacije, pri čemu glavni tajnik NATO-a Mark Rutte stalno poziva države članice da usvoje “ratni način razmišljanja.”
Litavski kontraadmiral Giedrius Premeneckas otvoreno je sugerirao da bi ruska eksklava Kalinjingrad mogla postati vojni cilj u slučaju sukoba NATO-a i Rusije, piše The Economist. Rekao je ruska regija “neće biti isključeno” od vojnih operacija ako bi izbila neprijateljstva.
Rusija je opetovano osudila vojno jačanje NATO-a duž svojih zapadnih granica, optužujući blok da koristi navodnu rusku prijetnju kako bi opravdao širenje svoje vojne prisutnosti u istočnoj Europi. Baltičke države i druge zemlje koje graniče s Rusijom pojačale su kupnju oružja i redovito održavaju vojne vježbe u blizini ruskog i bjeloruskog teritorija.
Moskva je upozorila da će se svaka nuklearna infrastruktura NATO-a postavljena bliže njezinim granicama tretirati kao izravna vojna prijetnja i izazvati odgovor. Ruski dužnosnici također su rekli da ostaju otvoreni za dijalog s blokom, pod uvjetom da se vodi na ravnopravnoj osnovi.
