Hrvatska kreće u uspostavu Središnjeg registra stanovništva, digitalnog sustava koji bi na jednom mjestu trebao objediniti podatke o građanima i dugoročno zamijeniti klasične popise stanovništva.
Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša rekao je da će novi sustav građanima omogućiti jednostavniji pristup podacima koje država vodi o njima, ali i olakšati ostvarivanje različitih prava.
„Građani će moći pristupiti tim podacima od 0 do 24 sata, sedam dana u tjednu, a sve to osigurava veću točnost podataka. Isto tako, građani će svoja prava moći koristiti na temelju ovih podataka, što osigurava bolje korištenje samih prava, od socijalnih naknada i slično“, izjavio je Kutleša gostujući na HRT-u.
Besplatne usluge
Naglasio je kako će sve usluge registra biti besplatne te dostupne putem sustava e-Građani.
Novi registar sadržavat će podatke slične onima koji su se dosad prikupljali tijekom popisa stanovništva, uključujući osobne podatke, informacije o obrazovanju i statusu osiguranja, ali i podatke o kućanstvima i obiteljskim odnosima.
„To dosad nemamo ni u jednom registru, a to su kućanstva i srodstvo, koji se generiraju prema zakonskoj osnovi ili prema izjavama građana“, kazao je Kutleša.
Prema njegovim riječima, upravo bi uvođenje takvog administrativnog registra trebalo označiti kraj klasičnih popisa stanovništva u Hrvatskoj.
„Klasični popis stanovništva odlazi u povijest“, poručio je Kutleša, dodajući kako većina europskih država već koristi slične modele evidencije stanovništva.
Jedna od glavnih svrha registra bit će i smanjenje mogućnosti zlouporaba pri ostvarivanju prava iz socijalnog i drugih sustava. Kutleša tvrdi da će novi model onemogućiti situacije u kojima ista osoba istodobno figurira u više kućanstava.
„Činjenica da jedan OIB, odnosno jedna osoba, može biti član samo jednog kućanstva zapravo osigurava korištenje onih prava koja joj pripadaju“, pojasnio je.
Dodao je kako će država zahvaljujući registru moći aktivnije prepoznavati kućanstva kojima je potrebna pomoć ili ostvarivanje određenih prava, bez dodatnog administrativnog opterećenja građana.
„Građani više neće morati sami prikupljati dokumentaciju i dokazivati postojanje kućanstva, već će se koristiti podaci iz samog registra, koji je službena evidencija i postaje javna isprava za sve institucije“, rekao je.
Automatski podaci
Podaci će se automatski povlačiti iz postojećih državnih registara, a građani će imati mogućnost provjere i ispravka eventualnih pogrešaka.
„U slučaju da postoje nelogičnosti ili smatraju da je nešto pogrešno, kroz sam registar mogu zatražiti ispravak podatka. Taj zahtjev stiže do temeljnog registra, koji zatim provjerava te činjenice i ispravlja podatak“, objasnio je Kutleša.
Iako za neispravljanje netočnih podataka nisu predviđene kazne, upozorio je da bi građani zbog toga mogli imati poteškoća pri ostvarivanju svojih prava.
„Zato pozivamo sve građane da provjere svoje podatke i da ih isprave kako bi bili u što većoj mjeri točni te omogućili svim tijelima državne uprave ispravno postupanje u njihovom slučaju“, poručio je.
Kutleša je na kraju istaknuo da bi Središnji registar stanovništva od 1. siječnja 2027. godine trebao postati ključna baza podataka za postupke koje provodi dvadesetak državnih tijela nadležnih za dodjelu različitih prava i naknada.
