Sljedeći europski izbori održat će se 2029. godine, što otvara mogućnost da premijer Andrej Plenković, nakon odrađena tri mandata na čelu hrvatske vlade, ipak na kraju ode u Bruxelles. Zapravo, trenutak je idealan, ima dovoljno vremena za pripremu, a dotad se može odlučiti i za eventualni četvrti mandat na čelu hrvatske vlade, imat će mogućnost izbora.
“Europske ambicije Andreja Plenkovića nikad nisu dovedene u pitanje, a hoće li ih iskazati na izborima koji su za četiri godine prerano je govoriti. Zapravo bi bilo nepristojno od nas koji smo mu suradnici da postavljamo takvo pitanje. A da mene pitate, rekao bih da bi to bilo idealno“, kaže nam visoki dužnosnik HDZ-a i dugo jedan od najbližih premijerovih suradnika. “Zašto idealno? Prije svega zato što se malo koji europski premijer može pohvaliti da je odradio tri mandata. U tom je vremenu pozicionirao Hrvatsku kao zemlju koja je čvrsto privržena Europi, znao je dobro iskoristiti postupak dobivanja europskog novca, bio je aktivan u Bruxellesu. Sve su to prednosti koje bi bile odlučujuće za neku poziciju u europskim institucijama“, smatra naš sugovornik.
Tvrdi da danas Plenković uživa povjerenje mnogih europskih lidera, a posljednji je primjer način na koji je ugasio vatru s Mađarima. “Malo je poznato kako je nakon razgovora našeg premijera i Viktora Orbana došlo do zatopljenja odnosa s Budimpeštom, kada je izgledalo da je na pomolu pravi mali rat.”
Buđenje desnice
Pitamo sugovornika je li ipak splasnula “ljubav” šefice Europske komisije Ursule von der Leyen i premijera Plenkovića, a on nam odgovara da ljubavi u politici ionako nema.
“Sve su to interesi, ali slobodno mogu iz vlastitog iskustva reći da je von der Leyen i dalje sklona Hrvatskoj. Sada ima posla preko glave, nismo mi više u fokusu, ali je uvijek spremna pomoći ako zatreba.” Može li buđenje desnice, što neki nastoje prikazati i kao jačanje ekstremizma i povijesnog revizionizma, štetiti Plenkoviću na međunarodnom planu?
“To su naivne optužbe. A što bi onda bilo s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, koji ima mnogo većih problema sa strankom koju mnogi vide kao ekstremno desnu? Što je s Emmanuelom Macronom i francuskom desnicom? Pa jedna od najuspješnijih talijanskih premijerki, Giorgia Meloni, ide u red tvrde desnice, a ipak izuzetno dobro pliva u europskim vodama.” Ujedinjena Europa više nije tako mobilizirana kao nekad, ne vidi na svakom koraku neprijatelje i stav je da se mora braniti srž europskog ujedinjenja, ali one koji ga lome ne stavljati “na lomaču”.
“To bi bilo kontraproduktivno, bolje je voditi političku borbu, strpljivo, usredotočeno, i na kraju se izboriti za europske ideale.” Bliski Plenkovićev stranački suradnik i visoki državni dužnosnik govori da su se vremena promijenila i da to jednostavno treba tako prihvatiti. “Stalno se kritizira to što Plenković ne zabranjuje Thompsona, a zašto bi to trebao učiniti? On istu pjesmu pjeva već godinama, popularan je, i ne samo među desnim posjetiteljima svojih koncerta. Kažu, Plenković je želio iskoristiti pjevačevu popularnost za vlastitu popularnost, ali to jednostavno nije istina. Samo je prihvatio realnost, a to kukurikanje Možemo nema nikakvog smisla.”

Slijede napadi
Argument za to što tvrdi naš sugovornik nalazi i u tome što Europska komisija nije nervozno reagirala, poslala je samo jednu poruku s kojom se svi slažu. Godine koje dolaze bit će u znaku mnogo žešćih napada oporbe na premijera, ali i na HDZ. Hoće li to unijeti nervozu u redove vladajuće stranke, teško je predvidjeti. Pitamo našeg sugovornika je li točan dojam o kojem se govori u javnosti da predstoji pozicioniranje Ivana Anušića i Gordana Jandrokovića, koje mnogi vide kao nasljednike Andreja Plenkovića.
“Sada je u stranci mirno, nema znakova nikakvih osobnih svađa i animoziteta. Stranka je pomlađena, a zadržani su i iskusni kadrovi kakav je Davor Božinović, koji još ima snage i volje raditi težak posao. Jandroković i Anušić dovoljno su mladi da mogu imati ambicije, i to je legalno. Ali, sve u svoje vrijeme, sada sigurno nije to vrijeme.” A je li skretanje Gordana Jandrokovića “udesno” dio tog plana da naslijedi Plenkovića? “Ne mogu i ne želim govoriti ni u čije ime, pa ni u Jandrokovićevo, iako ga dobro poznajem. On ima dovoljno iskustva i u vanjskoj i u unutarnjoj politici, tako da najbolje zna koji bi mu put u nastavku političke karijere bio najbolji. Možda nakon što mu završi mandat u Saboru uopće više neće željeti nastaviti politički djelovati. Treba se sjetiti da je u Karamarkovo vrijeme ozbiljno razmišljao da se povuče iz politike i tek je nakon dolaska Andreja Plenkovića, koji mu je bio i prijatelj, nastavio političku karijeru. Sve su opcije, dakle, otvorene.”
Pitamo je li premijer svjestan da slijede razne kampanje i napadi na njega, kao neka uvertira u izbore koji su još daleko. “Ne da je svjestan, nego je i spreman na to. Iskreno, bez podcjenjivanja bilo koga, malo je u Hrvatskoj političara koji mu mogu parirati. Vidi se to po ‘fajtu’ u Saboru, vidi se po izjavama koje daje. Ali da će biti niskih udaraca, bit će.”

Zašto Možemo
Dojam je da su Plenković i HDZ više okrenuti Možemo nego SDP-u. Sve su češći verbalni dueli s Tomaševićem i Možemo, dok se SDP nekako drži po strani. “Ružno je reći, ali ovakav SDP najviše koristi HDZ-u. Sada je jasno da ni treći predsjednik ne može okrenuti trendove, da osobno ne uživa nikakvu popularnost i da Možemo preuzima lijevi spektar. Teško da se do izbora može nešto spektakularno dogoditi na lijevoj sceni, pa Možemo dolazi u prvi plan kada se govori o oporbi.”
Naš sugovornik tvrdi da Možemo ne bi bio uspješan u Zagrebu bez novca koji osigurava Vlada. “Tu nema stranačke igre, Plenković je svjestan da se glavni grad treba razvijati i da je dužnost sadašnje vlade da to financijski potpomogne. To što Tomašević ne želi više o tome govoriti njegov je problem.” Slijedi i niz suđenja bivšim ministrima, a Žalac čeka zatvor, pa su opet aktualne priče o korumpiranim ministrima i načinu funkcioniranja Vlade.
“Plenković je o tome mnogo puta govorio, a meni je osobno jako žao što smo imali toliko ministarskih afera. Sigurno neki izbori ministara nisu bili dobri, to nitko u HDZ-u ne poriče. Sada slijedi novi val pomlađivanja i u Vladi, i to je dobro. Mladi ljudi neće olako dovoditi u pitanje svoje karijere i smatram da u idućem periodu neće biti nekih većih afera.” Kao i mnogi drugi Plenkovićevi suradnici, i naš je sugovornik u prošlosti imao duele sa Zoranom Milanovićem. Sada je to stalo, a dobro je rješenje koje je primijenjeno za izbor veleposlanika.

Miran period
“Razgovaraju najbliži predsjednikov suradnik i resorni ministar i ti su razgovori korisni i uljudni, točno onakvi kakvi trebaju biti. Vrlo brzo ćemo vidjeti i rezultate. Ne očekujem da će Milanović i Plenković obnoviti odnose tako da će u četiri oka ubuduće donositi ključne odluke, ali sada se zna i koji je način najbolji. Obojica su shvatila da su državni interesi ispred njihovih osobnih i to je najveći napredak. A da će i ubuduće biti nesporazuma, to ne isključujem. Samo se nadam da će to biti u granicama dobrog ukusa i političkog bontona, što god netko o tome mislio.”
Bliski Plenkovićev suradnik prognozira relativno miran period koji slijedi u politici. “Sada će se jedno vrijeme opet voditi diskusija u kojoj će se tražiti ‘ustaše’, ali na to smo se već naviknuli. Na vanjskom planu čvrsto smo uz EU, ali i uz Ameriku, a tek se sada vidi korist koju imamo od LNG terminala koji je Mirela Ahmetović dovodila u pitanje. Jasan je naš stav i o proširenju EU-a te suradnji sa susjedima. Ekonomija nam dobro stoji, iako, naravno, nije sve idealno. Građani imaju zahtjeve i prohtjeve, i to će biti u fokusu Plenkovićeve politike sljedećih mjeseci.”
I na kraju pitanje jesmo li se dovoljno, kao neke druge države, pripremili za mogući rat. “Ne očekujemo rat i ne želimo građane time plašiti. U ovom trenutku nema panike, mi, naravno, pratimo sve što se događa, ali ljudi u Hrvatskoj ne trebaju biti zabrinuti.”

