Dubrovnik, Barcelona, Venecija… Turistički najatraktivniji gradovi svijeta i destinacije milijuna posjetitelja pod tolikim su pritiskom da je njihovim stanovnicima normalan život postao gotovo nemoguć. Primjeri kojima svjedočimo svakodnevno u vijestima su zabrinjavajući, donosi Poslovni.hr. Dubrovnik je, prema recentnim analizama, i dalje europski rekorder s omjerom od čak 27 do 30 turista na jednog stanovnika. To je točka pucanja infrastrukture. Svjesni smo koliko se dubrovački gradonačelnik i gradske vlasti bore da omoguće normalan život građanima. Turizam generira i značajno više otpada po glavi stanovnika. Obalne županije prednjače u količinama komunalnog otpada, a ljeti se stvara golem pritisak na sustave odvoza. Na otocima je zbrinjavanje otpada logistički i financijski najskuplje.
Čak 94 posto otpada koji završi u Mediteranu je makroplastika, često povezana s turizmom, primjerice, plastične čaše i boce, a turist na otocima u prosjeku troši dvostruko više vode od domaćeg stanovnika. Turizam može puno toga donijeti, ali je uvijek otvoreno pitanje cijene koju mora podmiriti lokalna zajednica.
Jure Brižić piše za Poslovni.hr kako nam se ne smiju “dogoditi ekscesi kakve su iskusili pojedini grčki otoci – padovi električne mreže zbog istodobnog rada tisuće klima-uređaja, kolapsi pješačkog prometa u uskim ulicama ili preopterećenost medicinskih službi zbog velikog broja akutno alkoholiziranih turista. Turizam je fenomen od kojeg ne možemo pobjeći.”
