Grad Dubrovnik za kulturu u 2026. godini planira izdvojiti više od 24,5 milijuna eura, dok najnovije istraživanje TOMAS Hrvatska 2025./2026. pokazuje da turisti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na kulturu i zabavu prosječno troše 11,70 eura dnevno, odnosno manje od pet posto ukupne dnevne potrošnje. Iako je kulturno-povijesna baština jedan od važnih razloga dolaska turista na krajnji jug Hrvatske, rezultati istraživanja otvaraju pitanje koliko se izražen interes za kulturne sadržaje odražava na turističku potrošnju, piše DuList.
Prema prijedlogu drugog rebalansa gradskog proračuna za 2026. godinu, sredstva Upravnog odjela za kulturu povećala bi se za 643.111 eura, na ukupno 24.561.420 eura. O predloženim izmjenama Gradsko vijeće trebalo bi odlučivati 31. listopada. Riječ je o sredstvima namijenjenima radu kulturnih ustanova, programima, projektima i drugim aktivnostima u nadležnosti gradskog odjela, što pokazuje koliko značajno mjesto kultura zauzima u dubrovačkom proračunu.
Koliko se, međutim, taj kulturni potencijal odražava na ponašanje i potrošnju turista? Odgovore donosi istraživanje TOMAS, koje je proveo Institut za turizam za Ministarstvo turizma i sporta i Hrvatsku turističku zajednicu. Podaci se odnose na cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju, a omogućuju usporedbu s ostalim jadranskim županijama.
Gotovo svaki drugi turist obilazi povijesne građevine
Prema rezultatima istraživanja, 48,4 posto turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji tijekom odmora posjećuje kulturno-povijesne znamenitosti. To je najveći udio među svim jadranskim županijama, čiji prosjek iznosi 18,7 posto.
Najbliža nam je Splitsko-dalmatinska županija, gdje povijesne građevine posjećuje 32,5 posto gostiju. U Zadarskoj županiji njihov je udio 19,1 posto, dok u Istri iznosi 9,3 posto.
Slična je situacija i s muzejima, galerijama i izložbama. U našoj ih županiji posjećuje 32,8 posto turista, više nego dvostruko u odnosu na jadranski prosjek od 15,3 posto. U Splitsko-dalmatinskoj županiji taj udio iznosi 28,7 posto, a u Istri svega 6,9 posto.
Koliko je kultura važna pri odabiru destinacije, pokazuje i podatak da 23 posto turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kulturu i umjetnost navodi među motivima dolaska. I po tome smo prvi na Jadranu. U Splitsko-dalmatinskoj županiji taj motiv navodi 20,2 posto gostiju, a na razini Jadrana 9,4 posto.
Na kulturu i zabavu 11,70 eura dnevno
Iako se po interesu za kulturne sadržaje izdvajaju od ostalih gostiju na Jadranu, turisti u našoj županiji na kulturu i zabavu troše razmjerno mali dio ukupnog turističkog budžeta.
Prosječna dnevna potrošnja turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iznosi 235,46 eura. Od toga na smještaj odlazi 100,60 eura, na hranu i piće u restoranima i barovima 49,90 eura, a na kupnju 26,10 eura.
Na kulturu i zabavu prosječno se izdvaja 11,70 eura, odnosno 4,97 posto ukupne dnevne potrošnje.
Ipak, riječ je o većem iznosu nego u ostalim jadranskim županijama. Na razini Jadrana prosječna dnevna potrošnja na kulturu i zabavu iznosi 6,90 eura, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 8,90 eura, a u Istri 5,50 eura.
Ulaznice za muzeje i utvrde većini nisu skupe
Zanimljivi su i rezultati o tome kako turisti doživljavaju cijene ulaznica za atrakcije poput muzeja i utvrda.
Čak 81,8 posto gostiju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji cijene ulaznica ocjenjuje standardnima. Visokima ih smatra 15,1 posto, a jako visokima svega 1,3 posto.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji cijene ulaznica standardnima smatra 66,5 posto turista, dok je u Istri taj udio znatno niži i iznosi 33,8 posto.
Upravo se u Istri izdvaja visok udio gostiju kojima su ulaznice skupe. Čak 61,1 posto turista ondje ih smatra visokima ili jako visokima, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji takvih 16,4 posto.
Split ima bolje ocjene kulturne ponude
Premda je Dubrovačko-neretvanska županija vodeća prema interesu turista za kulturnu baštinu, kada se promatra zadovoljstvo kulturnom ponudom, rezultati su nešto drukčiji.
Kulturu i umjetnost u našoj županiji najvišim ocjenama, šest ili sedam na ljestvici do sedam, ocijenilo je 77,9 posto turista.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji taj udio iznosi 84 posto, dok je prosjek Jadranske Hrvatske 74,1 posto.
Drugim riječima, iako u našoj županiji veći udio turista obilazi kulturno-povijesne sadržaje, gosti u susjednoj županiji iskazuju nešto veće zadovoljstvo ponudom kulture i umjetnosti.
S druge strane, naša županija ostvaruje izvrsne rezultate kada je riječ o označavanju znamenitosti. Taj je element najvišim ocjenama vrednovalo čak 96,3 posto gostiju, u usporedbi s 86,9 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji i 79,9 posto na razini Jadrana.
Visoko su ocijenjene i informacije dostupne turistima tijekom boravka, kojima je najviše ocjene dalo 98,3 posto gostiju naše županije.
S obzirom na značajna sredstva koja Dubrovnik izdvaja za kulturu, ali i činjenicu da na kulturu i zabavu odlazi tek pet posto ukupne dnevne turističke potrošnje, upravo bi unapređenje kulturnog doživljaja trebalo biti jedan od prioriteta. Jer potencijal nije samo u tome da turisti razgledaju zidine kao svjetski poznatu znamenitost, nego i da kroz raznovrsniju ponudu bolje upoznaju dubrovačku kulturnu baštinu te veći dio svog turističkog budžeta izdvoje za kulturne sadržaje. Time bi i gradske kulturne ustanove mogle ostvarivati veće vlastite prihode.
Moja reakcija na članak je…
