Dulji životni vijek više nije samo zdravstvena tema, već je jedan od ključnih uzroka gospodarskih i poslovnih promjena 21. stoljeća. Prema najnovijem UniCreditovom izvješću Horizons Observatory pod nazivom LongevityTech: Tehnologija kao pokretač strategije u ekonomiji dugovječnosti (LongevityTech: Technology Enabling Strategy in the Longevity Economy), organizacije će u svim sektorima, od financija i proizvodnje do maloprodaje, energetike i infrastrukture, morati prilagoditi svoje poslovne modele vremenu u kojem stanovništvo živi i radi znatno dulje.
U izvješću se ističe da se dugovječnost iz demografskog trenda sve više pretvara u gospodarsku priliku koja zahvaća sve sektore te utječe na investicijske odluke, strategije nabave, regulatorne okvire, dizajn proizvoda i očekivanja potrošača. Poduzeća koja se na vrijeme prilagode lakše će iskoristiti mogućnosti za rast koje donosi ovaj trend, istodobno jačajući otpornost poslovanja i dugoročnu konkurentnost.
U središtu ove transformacije nalaze se četiri tehnologije koje UniCredit prepoznaje kao temeljne stupove koncepta LongevityTech: umjetna inteligencija, robotika, kvantne tehnologije te napredni sustavi upravljanja i sučelja koja povezuju ljude i strojeve. Očekuje se da će te tehnologije zajedno osnažiti dugoročne kapacitete organizacija, unaprijediti procese donošenja odluka, pružiti podršku starijoj radnoj snazi te omogućiti razvoj inkluzivnijih proizvoda i usluga.
AI postaje kognitivna infrastruktura ekonomije dugovječnosti
Umjetna inteligencija prelazi iz faze eksperimentiranja u široku poslovnu primjenu. Prema izvješću, čak 88 % poduzeća u svijetu koristi AI u barem jednom segmentu svojeg poslovanja, dok se procjenjuje da će globalno tržište umjetne inteligencije do 2030. godine dosegnuti vrijednost od 813,8 milijardi američkih dolara, što je više nego trostruko u odnosu na procijenjenih 244 milijarde dolara u 2025. godini.
UniCredit ističe sve važniju pomoć umjetne inteligencije organizacijama u predviđanju rizika, pružanju podrške starijoj radnoj snazi, unaprjeđenju korisničkog iskustva i omogućavanju kvalitetnijeg dugoročnog financijskog planiranja. Istraživanje navodi niz primjena, od prediktivnog održavanja i otkrivanja prijevara do personaliziranih zdravstvenih i financijskih preporuka.
Roboti izlaze iz tvornica
Istraživanje tvrdi da je robotika ključni pokretač duljeg i produktivnijeg radnog vijeka. Očekuje se da će globalno tržište robotike porasti sa 74,1 milijarde dolara u 2024. godini na 476 milijardi dolara do 2035., te da će do 2030. godine 80 % ljudi svakodnevno komunicirati s pametnim robotima, dok ih danas to čini manje od 10 %. Osim industrijske automatizacije, robotika sve više podržava zdravstvo, logistiku, održavanje infrastrukture i sigurnost na radnom mjestu čime pomaže organizacijama u širenju operativnih kapaciteta uz istodobno smanjenje fizičkog opterećenja zaposlenika.
Kvantne tehnologije ulaze u široku primjenu
Još uvijek su u razvoju, no kvantne tehnologije privlače dosad nezabilježenu razinu ulaganja. Izvješće navodi da bi tržište kvantnog računalstva moglo dosegnuti vrijednost od 7,3 milijarde dolara, dok su vlade diljem svijeta već osigurale 44,5 milijardi dolara javnih sredstava za razvoj kvantnih tehnologija. UniCredit očekuje da će kvantne tehnologije imati sve važniju ulogu u financijskim modelima, upravljanju rizicima, planiranju infrastrukture, kibernetičkoj sigurnosti te rješavanju optimizacijskih izazova s kojima se tradicionalna računalna rješenja teže nose.
Tehnologija usmjerena na čovjeka dobiva na važnosti
Kako stanovništvo stari, dostupnost postaje strateško poslovno pitanje. Istraživanje navodi važnost sučelja nove generacije, poput glasovnog upravljanja, prepoznavanja pokreta, nosivih tehnologija i sučelja koje povezuje mozak i računalo. Riječ je o ključnim alatima koji mogu omogućiti da proizvodi i usluge ostanu jednostavni za korištenje i dostupni ljudima u različitim životnim fazama. Procjenjuje se da će samo tržište sučelja mozak-računalo do 2029. dosegnuti vrijednost od 506 milijuna dolara, gotovo dvostruko više u odnosu na 262 milijuna dolara u 2024. godini.
Strateška prilika za svaku industriju
Prema UniCreditovom izvještaju, dugovječnost se više ne bi trebala promatrati kao izazov koji se tiče isključivo zdravstvenih sustava. „U raspravama o dugovječnosti često se zanemaruje činjenica da ona više nije samo zdravstvena tema. Financijski sektor, proizvodnja, maloprodaja, nekretnine, svaki je sektor prisiljen preispitati kako pruža usluge, zapošljava i ulaže na dulje vremensko razdoblje. U tom kontekstu, tehnologije koje se ubrzano razvijaju postaju ključna infrastruktura koja tvrtkama omogućuje planiranje i stvaranje vrijednosti za desetljeća unaprijed, a ne samo za sljedeći kvartal“, izjavio je prof. Nic Palmarini, direktor britanskog Nacionalnog centra za inovacije u području dugovječnosti (National Innovation Centre for Ageing – NICA).
Stanovanje, mobilnost, proizvodnja, financijske usluge, infrastruktura, energetika, potrošački proizvodi i digitalne usluge imaju važnu ulogu u stvaranju uvjeta za dulji, zdraviji i produktivniji život. Izvješće zaključuje da će organizacije koje mogu razvijati proizvode i usluge prilagođene duljem životnom vijeku, održavati visoku razinu učinkovitosti i povjerenja, smanjivati rizike koji se mogu izbjeći te prilagođavati poslovanje demografskim promjenama biti sve konkurentnije.
O izvješću
Izvješće LongevityTech: Technology Enabling Strategy in the Longevity Economy najnovije je izdanje iz serije UniCredit Horizoning™ Observatory koja analizira kako napredne tehnologije pomažu organizacijama da odgovore na demografske promjene i iskoriste prilike koje donosi ekonomija dugovječnosti. Dio je šireg programa aktivnosti UniCredit Longevity Economic Foruma i Longevity Knowledge Huba koje se provode u partnerstvu s britanskim Nacionalnim centrom za inovacije u području dugovječnosti.
