Gotovo tri godine nakon što su jemenski hutisti gađali brodove u Crvenom moru i desetkovali promet tjesnacem Bab el-Mandeb te posredno nanijeli milijarde dolara gubitaka egipatskom Sueskom kanalu, obnovljene regionalne napetosti ponovno zadaju značajan udarac egipatskoj ekonomiji.
Jemenski pokret Huti prije gotovo tri godine ugrozio je plovidbu kroz Bab el-Mandeb, tjesnac koji nudi južni izlaz iz Crvenog mora, dok je Sueski kanal sjeverni izlaz istog mora u Mediteran. U to vrijeme, napadi Hutija na brodove u Crvenom moru prouzročili su gubitke od oko 11 milijardi dolara kanalu, jednom od glavnih egipatskih izvora deviza, prema egipatskim dužnosnicima.
Vrlo važan za Egipat
Sueski kanal je izuzetno važan za Egipat. Izravno i samo od pristojbi za prolazak, Egipat je popunio 1,3% državnog BDP-a prema IMF-u u 2025./26. No, još je važnije što je kanal značajan izvor stranih deviza bez potrebe za izvozom robe, tim više što Egipat ima veliku potrebu za stranim valutama. Osim toga, Sueski kanal privlači strane investicije i druge kapitalne priljeve.
Sada Egipat opet strepi, vrlo brzo nakon što se promet normalizirao nakon prethodne krize. Huti su prije otprilike dva mjeseca nastavili napadati brodove u Crvenom moru, što je potaknulo egipatska upozorenja o posljedicama bilo kakvog poremećaja međunarodnih pomorskih ruta, uključujući kanal koji povezuje Aziju i Europu.
Teritorijalna kontrola u Jemenu također se nedavno brzo i značajno promijenila i hutisti napreduju duž zapadne obale i preuzimaju kontrolu nad strateškim područjima, uključujući otoke Crvenog mora poput otoka Perim/Mayyun neposredno u središtu tjesnaca Bab el-Mandeb.
Napetosti u Crvenom moru i Adenskom zaljevu eskalirale su od 20. srpnja, kada su Hutiji najavili “pomorsku blokadu” plovila povezanih sa Saudijskom Arabijom kao odgovor na ono što tvrde da je saudijska blokada područja pod njihovom kontrolom u Jemenu.
Huti su ciljali tankere za naftu i saudijske brodove duž regionalnih brodskih ruta te napali lokacije unutar kraljevstva, uključujući civilne zračne luke i postrojenja za proizvodnju energije i izvoz nafte.
Saudijska Arabija predvodi arapsku koaliciju koja podržava međunarodno priznatu vladu Jemena od 2015. godine, dok se Iran optužuje za podršku Hutima, koji kontroliraju bitne pokrajine i gradove Jemena, uključujući glavni grad Sanu, od 2014. godine.
Prošlog tjedna, Egipat i Saudijska Arabija naglasili su važnost osiguranja slobode plovidbe kroz Hormuški tjesnac, Bab el-Mandeb i Crveno more nakon razgovora između egipatskog predsjednika Abdela Fattaha el-Sisija i saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana u Kairu. Slobodna plovidba Crvenim morem i tjesnacem Bab el-Mandeb im je zajednički ekonomski cilj koji ih povezuje.
Nekoliko dana ranije, Sisi je tijekom summita BRICS-a u Indiji (gdje je nazočio i iranski predsjednik) pozvao na zaštitu slobode plovidbe međunarodnim plovnim putovima u vrijeme ovakvih previranja, posebno jer značajan dio globalne trgovine prolazi kroz Crveno more i Sueski kanal.
Jasno, Iran i iranski saveznici hutisti nisu samo tako odlučili zatvoriti morske prolaze. Napetosti u Crvenom moru i zatvaranje Hormuza dolaze usred regionalne eskalacije nakon američkih i izraelskih napada na Iran u veljači.
Strateška uska točka
Egipatski pozivi na smirenost i stabilnost u Bab el-Mandebu proizlaze iz položaja prolaza kao “strateške uske točke” i iz ekonomskih i strateških razmatranja koja izravno utječu na nacionalnu sigurnost zemlje, rekao je za AA, turski analitičar Nasreddine Bougashish.
“Svaki poremećaj u Bab el-Mandebu odmah će i automatski utjecati na Sueski kanal, vitalnu arteriju Egipta, jer bi brodovi skrenuli s kanala”, rekao je Bougashish. “To bi značilo izravan udarac prihodima od kanala, koji predstavljaju temeljni izvor deviza zemlje”, dodao je.
“Situacija u Bab el-Mandebu i dalje je otvorena za teške scenarije, a rastući pritisak na prolaz sada prijeti učinkovitosti globalnih lanaca opskrbe i izravno opterećuje ekonomske resurse zemalja u regiji, uključujući Egipta”, upozorio je Bougashish.
Kairo pokušava uvjeriti svoju i svjetsku javnost u vezi Sueskog kanala usred rastuće globalne zabrinutosti: “Kanal je siguran, plovidba je redovita, njegove usluge funkcioniraju učinkovito, a upravitelji i radnici su na najvišoj razini performansi i spremnosti”, rekao je predsjednik Uprave Sueskog kanala Osama Rabie tijekom događaja Svjetskog dana pomorstva 2026., kako je navedeno u izjavi uprave 20. rujna.
Rekao je da je u kolovozu kroz kanal prošlo 1358 brodova, s ukupnom neto tonažom od 68,3 milijuna tona i prihodima od 567,1 milijun dolara.
“Prethodni izazovi izravno su utjecali na globalne lance opskrbe, a njihove su se posljedice proširile i na plovidbu kroz Sueski kanal”, rekao je Rabie. “Ali ovi su izazovi pokazali važnost kanala u osiguravanju globalnih lanaca opskrbe, ojačali njegovu vodeću globalnu poziciju i dokazali da ne postoji održiva alternativna ruta”, dodao je.
Raniji napadi hutista iz 2023. su potaknuli velike brodarske tvrtke da preusmjere brodove oko Rta dobre nade, što je uzrokovalo gubitke od oko 11 milijardi dolara za Sueski kanal.
“Kanal je diverzificirao svoje izvore prihoda tijekom krize lokalizacijom proizvodnje brodova, uspostavljanjem partnerstava s privatnim sektorom i uvođenjem novih pomorskih usluga”, rekao je Rabie u pokušaju da uvjeri, valjda sam sebe.
Uvjeravanja su stigla nakon što su danska brodarska tvrtka Maersk i njemački Hapag-Lloyd 14. rujna u odvojenim izjavama najavili da će četiri zajedničke pomorsko- kontejnerske tvrtke zasad nastaviti prolaz kroz Sueski kanal umjesto korištenja rute Rt Dobre Nade oko Južne Afrike.
Ekonomska fleksibilnost
Sigurnosne napetosti oko Bab el-Mandeba koje su uslijedile 2023. godine izvršile su financijski pritisak na Sueski kanal, ali nisu potkopale njegovu operativnu strukturu, rekao je za AA, Khaled al-Shafei, voditelj Centra za ekonomske studije kapitala.
“Kanal je izdržao krizu jer ima geografsku i ekonomsku fleksibilnost koja osigurava njegov kontinuitet, ograničavajući gubitke na privremene financijske utjecaje dok se sigurnosni uvjeti nisu stabilizirali”, rekao je al-Shafei. “Kanal je također nudio poticaje i popuste na tranzitne naknade i diverzificirane pomorske usluge kao dio svojih napora za rješavanje tadašnje krize”, dodao je.
“Odluka Maerska i Hapag-Lloyda da se vrate Sueskom kanalu odražava važnost oslanjanja na plovni put”, rekao je al-Shafei. Očekuje da će kanal “ponovno izdržati” zbog svojih geografskih i ekonomskih prednosti, posebno zato što se njime inače odvija oko 12% globalne trgovine i oko 30% globalnog kontejnerskog prometa.
Al-Shafei nije isključio egipatsko posredovanje u okončanju pomorskih napetosti, opisujući to kao moguću opciju za sprječavanje ekonomskih reperkusija koje pogađaju Egipat, Saudijsku Arabiju i druge zemlje Crvenog mora.
Eskalacija u punom opsegu
Ekonomist za pomorski promet i logistiku Ahmed al-Shami rekao je da rizici i dalje prijete Bab el-Mandebu. “Njihov izravni utjecaj na Sueski kanal, međutim, ostaje ograničen sve dok se plovidba kroz kanal nastavlja”.
“Trenutne prijetnje razlikuju se od prethodnih napetosti, posebno zato što su Huti ovaj put kao svoje mete identificirali samo saudijske brodove”, rekao je al-Shami. “Međutim, prijetnja i dalje postoji, a budući razvoj događaja odredit će opseg utjecaja na brodarstvo”, dodao je.
“Kontinuirani napadi na brodove prisilili bi brodarske tvrtke da prilagode svoje rute”, upozorio je al-Shami. “Maerskov povratak u Sueski kanal odražava ekonomsku procjenu da je prolazak tim plovnim putem isplativiji od plovidbe oko Rta dobre nade”, rekao je.
“Eskalacija napada hutista na brodove moglo bi dovesti do potpune vojne eskalacije koja bi utjecala na globalnu trgovinu, ne samo na Sueski kanal, za čak 25%-30%”, upozorio je al-Shami.
“Sueski kanal trenutno bilježi postupan rast pomorskog prometa u usporedbi s prethodne dvije godine”, dodao je. Al-Shami očekuje da će prihodi od kanala porasti iznad 7,5 milijardi dolara do sredine sljedeće godine, u usporedbi s manje od 4 milijarde dolara u 2024., a istovremeno ne isključuje egipatsko posredovanje u obuzdavanju aktualne krize.
Saudijska Arabija ponovno pokrenula naftovod Istok-Zapad
