Ekonomist Faruk Hadžić je shodno podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine ukazao šta je rast inflacije u posljednje dvije godine konkretno značio za život građana.
Naime, objavio je što se za 100 maraka moglo kupiti 2021. godine, a što se za taj iznos može sada kupiti. Tako je 2021. za tih 100 maraka:
Bilo moguće kupiti 31,3 kilograma riže dok je sada moguće kupiti 22,2 kilograma riže;
Bilo moguće kupiti 91 kilogram brašna dok je sada moguće kupiti 66,7 kilograma brašna;
Bilo moguće kupiti 7,4 kilograma junetine dok je sad moguće kupiti 4,8 kilograma junetine;
Bilo moguće kupiti 71,4 litra mlijeka dok je sad moguće kupiti 43,5 litara mlijeka;
Bilo moguće kupiti 4,7 kilograma maslaca dok je sad moguće kupiti 3,4 kilograma putera;
Bilo moguće kupiti 142,9 kilograma krumpira dok je sad moguće kupiti 50 kilograma krumpira;
Bilo moguće kupiti 83,3 kilograma šećera dok je sad moguće kupiti 47,6 kilograma šećera;
Bilo moguće kupiti 55,6 litara benzina dok je sad moguće kupiti 37 litara benzina.
Hadžić je konstatirao da se ovo događa kada se na vrijeme ne bori protiv inflacije. Značajan rast inflacije u Bosni i Hercegovini dogodio se tijekom pandemije koronavirusa i ruske agresije na Ukrajinu. Nadležni tvrde da je riječ o uvezenoj inflaciji, odnosno da nije prouzročena u samoj Bosni i Hercegovini.
Prema posljednjim podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), iz lipnja ove godine, rekordna stopa inflacije u Bosni i Hercegovini je bila u listopadu 2022., kada je iznosila 17,4 posto. Tijekom prošle godine se smanjila na šest posto te se očekuje da će ove godine biti smanjena na tri posto.
Iz MMF-a su sugerirali domaćim vlastima da smanje jaz između stopa naknada Centralne banke Bosne i Hercegovine i kamatnih stopa u eurozoni jer smatraju da će se povećanje te naknade odraziti na kamatne stope, što će za posljedicu imati smanjenje inflacije.
Mjera entitetskih vlasti usljed rasta inflacije je zamrzavanje cijena pojedinih životnih potrepština, tvrdeći da to pomaže građanima da se lakše nose s rastom cijena.
