Odlazak visokog predstavnika Christiana Schmidta iz Bosne i Hercegovine ponovno je otvorio stara pitanja o budućnosti zemlje, odnosima triju naroda i sve glasnijim raspravama o mogućem novom teritorijalnom preslagivanju BiH. Schmidt nakon gotovo pet godina napušta dužnost u trenutku kada je Bosna i Hercegovina duboko politički podijeljena, odnosi Sarajeva i Banje Luke na rubu su novog sukoba, a hrvatske stranke sve otvorenije upozoravaju da je Daytonski model iscrpljen i da Hrvati bez ozbiljnih promjena dugoročno ostaju politički podređeni.
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke BiH i član Predsjedništva HNS-a Marko Karamatić smatra kako je cijela priča oko Schmidta zapravo najbolji pokazatelj načina na koji međunarodna zajednica desetljećima upravlja Bosnom i Hercegovinom. “Nitko nas nije pitao ništa ni kada je dolazio, ni što ćemo s njim, niti nas itko išta pita sada kada odlazi. Interesantno je da je odlukom visokog predstavnika praktički smijenio sam sebe”, govori Karamatić.
Iako osobno ne podržava instituciju visokog predstavnika, priznaje da Schmidt Hrvatima u BiH ipak nije bio potpuno negativna figura. “Kada se sve zbroji i oduzme, nama Hrvatima zapravo nije bio ni loš. Zaštitio je hrvatski narod u smislu da je puno teže bez hrvatskih predstavnika birati vlast u Federaciji”, kaže. Podsjetimo, Schmidtov mandat obilježili su brojni sukobi s vlastima Republike Srpske, ali i intervencije u izborni sustav Federacije BiH koje su hrvatske stranke uglavnom podržavale jer su smatrale da donekle smanjuju mogućnost preglasavanja Hrvata.
Veliki problemi
Ipak, Karamatić smatra da je problem puno dublji od samog Schmidta. “Ja osobno ne podržavam rad bilo kakvog visokog predstavnika jer su Hrvati od početka loše prošli. Dovedeni smo u podređeni položaj već samim Daytonom i kasnijim intervencijama visokih predstavnika. Sa Schmidtom se to nešto malo popravilo, ali kamo sreće da nikada nisu ni dolazili ovdje”, govori.
Prema njegovim riječima, sadašnja Bosna i Hercegovina teško može dugoročno opstati bez novog dogovora triju naroda. “Jedina opcija da BiH opstane jest dogovor triju naroda. OHR praktički koristi samo Bošnjacima, i to često na štetu Hrvata i Srba. Ova Bosna i Hercegovina, najblaže rečeno, nije funkcionalna država”, smatra Karamatić.
U političkim krugovima u BiH već se nagađa da bi Schmidtov odlazak mogao ponovno ojačati priče o trećem entitetu, temi koja godinama tinja ispod površine hrvatske politike u BiH. Upućeni svjedoče da među dijelom hrvatskih političkih struktura raste osjećaj da bez ozbiljnog teritorijalnog i institucionalnog redefiniranja BiH Hrvati dugoročno ne mogu zadržati političku ravnopravnost.
Istodobno, dio bošnjačke politike sve snažnije zagovara koncept takozvane građanske države, što hrvatske stranke vide kao put prema dominaciji brojčano najjačeg naroda. Schmidt je pritom za mnoge bio svojevrsni tampon između tih suprotstavljenih vizija Bosne i Hercegovine.
Njegov odlazak zato se u dijelu političkih krugova doživljava kao početak nove, potencijalno vrlo nestabilne faze za BiH. A upravo zato pitanje trećeg entiteta, iako ga mnogi javno izbjegavaju spominjati, ponovno sve češće kruži političkim hodnicima u Mostaru, Sarajevu i Banjoj Luci.
