Bosna i Hercegovina, koja je godinama proizvodila višak električne energije i ostvarivala značajne prihode od izvoza, sve se više suočava s obrnutim trendom. Pad proizvodnje u domaćim elektranama povećava potrebu za uvozom, a samo je tijekom prošle godine za nabavu električne energije iz inozemstva izdvojeno više od 600 milijuna KM.
Posebno zabrinjava stanje u Federaciji BiH, gdje podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak pada proizvodnje. U srpnju ove godine proizvedeno je 508 GWh električne energije, dok je u istom mjesecu prošle godine proizvodnja iznosila 533 GWh.
Više od 60 posto električne energije u Federaciji BiH proizvodi se u termoelektranama, no njihovi proizvodni kapaciteti suočavaju se s brojnim problemima, od dotrajalosti blokova do sve manje proizvodnje ugljena.
Značajan pad proizvodnje ugljena
Podaci pokazuju da je proizvodnja mrkog ugljena u srpnju 2026. pala na 211.783 tone, dok je u istom mjesecu prošle godine iznosila 300.931 tonu.
Sličan trend bilježi se i kod lignita. U srpnju 2025. proizvedene su 140.092 tone, dok je godinu kasnije proizvodnja pala na 112.864 tone.
Stanje u rudnicima već se dulje navodi kao jedan od najvećih problema Elektroprivrede BiH, a iz Vlade Federacije BiH posljednjih mjeseci šalju se poruke kako bez dodatnih prihoda kompanija teško može financirati troškove rudarskog sektora.
Zbog toga se ponovno otvara pitanje mogućeg novog povećanja cijena električne energije.
Stručnjak za energetiku Almir Bečarević upozorava kako problem Elektroprivrede BiH nije samo gubitak zabilježen tijekom posljednje tri godine, već sve izraženija razlika između priljeva i odljeva novca.
„Prihodi EPBiH u prvih šest mjeseci pali su za gotovo 100 milijuna KM. Dodatni problem predstavlja očekivana lošija hidrologija u drugom dijelu godine, što može dodatno smanjiti proizvodnju i povećati potrebu za kupovinom na tržištu. Ključni problem je što novac za nabavu energije mora biti dostupan odmah, dok se prihodi od prodaje naplaćuju postupno“, kaže Bečarević.
Uz vlastitu proizvodnju koja ne zadovoljava potrebe, dodatna financijska sredstva zahtijevaju i rudnici te termoenergetski sektor.
Poskupljenje struje pokrenulo bi lančanu reakciju
Profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Igor Živko upozorava da svaki rast cijene električne energije izravno utječe na cijene proizvoda i usluga, a posredno izaziva i širi val poskupljenja.
Prema njegovoj ocjeni, bez ozbiljne reorganizacije i modernizacije rudnika bit će teško izbjeći rast cijena.
„Rentabilnost rada rudnika temelji se na ekonomskoj računici i isplativosti. U ovom trenutku te troškove treba namiriti. To je moguće kroz smanjenje troškova, koje traži reorganizaciju, odnosno modernizaciju naših rudnika koji bi tada tehnološki mogli biti produktivniji. No, kako je ona izostala, ostaje samo povećanje prihoda kroz povećanje cijene“, ističe Živko.
Smatra i da Bosni i Hercegovini nedostaje jasna dugoročna energetska strategija.
„U energetskom sektoru potrebna nam je strateška odrednica onoga što će i na koji način BiH u svojoj energetskoj bilanci u budućnosti planirati kao potencijalne izvore energije. Ne bude li takve strategije razvoja, sve više ćemo se suočavati s činjenicom da smo zemlja uvoznica struje“, upozorava Živko.
Bečarević: Prije novog tereta građanima javnost mora dobiti odgovore
Rast troškova, pad domaće proizvodnje i potreba za kupovinom električne energije na tržištu dodatno povećavaju pritisak na poslovanje Elektroprivrede BiH.
Ako postojeći prihodi više nisu dovoljni za pokrivanje troškova, povećanje cijena električne energije predstavlja najbrži način za osiguravanje dodatnog priljeva novca. Bečarević, međutim, upozorava da to ne bi smjelo automatski značiti prebacivanje cijelog problema na građane i gospodarstvo.
„To ne znači da je povećanje cijena jedino moguće rješenje. Prije nego što novi teret bude prebačen na građane i gospodarstvo, javnost mora znati koliki je stvarni novčani deficit, gdje novac odlazi i jesu li iscrpljene druge mogućnosti za stabilizaciju poslovanja“, navodi Bečarević.
Dodaje kako je Elektroprivreda BiH svojim Planom poslovanja već predvidjela mogućnost pokretanja tarifnog postupka.
„Realno je očekivati da nakon izbora to bude operacionalizirano podnošenjem zahtjeva FERK-u“, zaključuje Bečarević.
Eventualno novo povećanje cijene električne energije došlo bi u trenutku kada su građani već suočeni s rastom cijena hrane, goriva, plina, ogrjeva i niza komunalnih usluga. Istodobno, pad domaće proizvodnje i sve veća ovisnost o uvozu otvaraju pitanje dugoročne održivosti energetskog sustava zemlje koja je još donedavno bila prepoznatljiva kao značajan regionalni izvoznik električne energije.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
