Britanski Telegraph objavio je opširnu priču u kojoj glavni grad Srbije hvale kao ‘najuzbudljiviji i najpovoljniji europski grad za kratak odmor’ uz napomenu da postoji mnogo razloga za posjet srpskoj prijestolnici, osim povoljnih cijena. Turistima poručuju da se ispod Spomenika pobjedniku na Beogradskoj tvrđavi zaista osjeti težina povijesti dok se pogled pruža na Savu i Dunav. “Mnoga su se carstva borila za ovu stratešku točku, ostavljajući za sobom arhitektonske slojeve koji pričaju priču o gradu trajno razapetom između Istoka i Zapada. Upravo ta slojevita povijest čini temelj onoga što je Beograd danas postao, jedan od najdinamičnijih europskih gradova, prijestolnica koja stoljeća složenosti pretvara u živahno kulturno odredište”, stoji u tekstu.
Nadalje navode da se srpska prijestolnica godinama nalazila u sjeni sukoba iz devedesetih, no da su tijekom posljednjih 10 godina zapuštena skladišta u Savamali pretvorena u galerije i kreativne centre, veliki muzeji ponovno su otvoreni s novom energijom, a mladi Srbi ulažu entuzijazam u sve, od specijaliziranih pržionica kave do suvremenih umjetničkih prostora.
Ta je transformacija možda najvidljivija upravo u Savamali, riječnom kvartu koji je postao srce beogradske kreativne scene, pišu pa navode neka od mjesta poput izložbenog prostora KC Grad, kafić Pričica te galeriju Ostavinska koju opisuju ‘izuzetno beogradskom – neopterećenom, energičnom i svježe eksperimentalnom’.
‘Beograd djeluje kao otkriće’
Spominju i luksuzni projekt Beograd na vodi, ali i raspon ponude muzeja, uključujući Povijesni muzej Srbije i preseljeni Muzej Nikole Tesle. “Izvan muzeja, istraživanje započnite u Knez Mihailovoj ulici, pješačkoj osi koja vodi od Trga republike do tvrđave. Arhitektonska parada obuhvaća stilove od romantizma 19. stoljeća do secesije i art décoa, s povijesnim draguljima poput restorana Ruski car, nekoć okupljališta intelektualaca, smještenog u zgradi iz 1920-ih koja spaja akademski manirizam, neobarok i secesiju”.
Nadalje Telegraph piše da se niti jedan posjet Beogradu ne može smatrati potpunim bez ‘susreta s njegovim duhovnim srcem’. “Hram Svetog Save, najveća srpska pravoslavna crkva na svijetu, uzdiže se 82 metra iznad grada u bijelom mramornom sjaju. Sagrađen na mjestu gdje su Osmanlije 1594. spalile relikvije sveca, unutrašnjost hrama prekrivena je mozaicima koji se prostiru na gotovo 17.000 četvornih metara, dok središnja kupola doseže visinu od 70 metara. Kripta nudi raskošne freske, bogato ukrašene lustere, zlatne stropove i muranske staklene mozaike”.

Četvrt Skadarliju nazvali su beogradskim odgovorom na pariški Montmartre, dok arhitekturu Novog Beograda opisuju kao spomenik jugoslavenskoj komunističkoj eri. Spominju i Zemun, samostalan grad sve do 1934., koji i dalje čuva svoj srednjoeuropski karakter. U tekstu također pišu o ‘slavnom beogradskom noćnom životu’ i famoznim plutajućim klubovima, usidrenim na vodi.
“Beograd nagrađuje one koji su spremni gledati dalje od jeftinih avionskih karata. Da, osvježavajuće je povoljan u usporedbi sa zapadnoeuropskim prijestolnicama, ali prava privlačnost leži u gradu koji je jednako intrigantan i gostoljubiv koliko i složen. U Europi preplavljenoj preturističkim destinacijama, Beograd i dalje djeluje kao otkriće”, zaključuje Telegraph.

