Slučaj iz Švedske koji je izazvao snažne reakcije javnosti sada bi mogao imati posljedice i izvan te zemlje. Nakon presude u kojoj je muškarac sa statusom izbjeglice osuđen na zatvorsku kaznu zbog silovanja maloljetnice, ali nije protjeran iz Švedske, UNHCR je najavio promjenu tumačenja svojih smjernica o deportaciji osoba s izbjegličkim statusom.
Prema pisanju švedske javne televizije SVT, slučaj se odnosi na napad na tada 16-godišnju Meyu Åberg u gradu Skellefteåu u rujnu 2024. godine. Počinitelj je osuđen na tri godine zatvora, ali sud nije prihvatio zahtjev za njegovim protjerivanjem, što je u Švedskoj pokrenulo veliku javnu i političku raspravu.
Ključni problem bio je u tumačenju međunarodnih pravila koja štite osobe s izbjegličkim statusom od protjerivanja, osim u iznimno teškim slučajevima. Švedski prizivni sud tada je zaključio da kazneno djelo, iako teško, prema tadašnjem tumačenju nije dosegnulo prag koji bi omogućio deportaciju osobe sa statusom izbjeglice.
Takva odluka izazvala je oštre kritike u Švedskoj, posebno jer je žrtva, i nakon presude, ostala živjeti s činjenicom da bi počinitelj nakon izdržavanja kazne mogao ostati u zemlji. Njezin otac javno je upozoravao da je upravo deportacija za obitelj bila jedno od ključnih pitanja, jer bi žrtvi omogućila osjećaj sigurnosti nakon izlaska počinitelja iz zatvora.
Švedski ministar za migracije Johan Forssell slučaj je iskoristio kao argument za promjenu međunarodnog tumačenja. Prema švedskim medijima, Forssell je mjesecima pritiskao UNHCR kako bi se silovanje samo po sebi tretiralo kao dovoljno teško kazneno djelo za moguću deportaciju osobe s izbjegličkim statusom.
UNHCR je, prema objavama švedskih medija, sada promijenio smjernice tako da se silovanje može smatrati posebno teškim kaznenim djelom i time biti osnova za deportaciju, čak i kada je riječ o osobi koja ima izbjeglički status.
Forssell je pozdravio takav razvoj događaja, poručujući da ozbiljna kaznena djela moraju imati ozbiljne posljedice. Švedska vlada istodobno je pokrenula i izmjene vlastitog zakonodavstva kako bi se olakšalo protjerivanje stranih državljana osuđenih za kaznena djela. Prema informacijama Švedske migracijske agencije, nova pravila, čije je stupanje na snagu planirano 1. rujna 2026., trebala bi omogućiti deportaciju većeg broja osoba koje počine kaznena djela, dulje zabrane ponovnog ulaska te obvezu tužitelja da traže deportaciju kada postoje zakonski uvjeti za to.
Vlada je u prijedlogu strožih pravila navela da bi se kaznena djela u pravilu trebala smatrati osnovom za protjerivanje već kada je izrečena zatvorska kazna. Time se želi sniziti prag za deportaciju stranih državljana koji počine kaznena djela u Švedskoj.
Slučaj je u Švedskoj otvorio i širu raspravu o odnosu zaštite izbjeglica, sigurnosti žrtava i prava države da protjera osobe koje počine teška kaznena djela. Kritičari dosadašnjeg sustava tvrde da su pravila bila previše restriktivna prema deportaciji počinitelja, dok zagovornici opreza upozoravaju da svaka odluka mora biti usklađena s međunarodnim obvezama i zabranom vraćanja osoba u zemlje gdje bi im mogao prijetiti progon ili ozbiljna opasnost.
Meya Åberg posljednjih je dana ponovno javno govorila o posljedicama napada i reakcijama koje je dobivala nakon izlaska u javnost. Prema SVT-u, uz poruke potpore dobivala je i uvrede te poruke u kojima su je napadali zbog toga što je progovorila.
Iako promjena smjernica UNHCR-a ne znači automatsku deportaciju u svakom pojedinom slučaju, ona može bitno utjecati na buduće sudske i migracijske odluke. U praksi će nadležna tijela i dalje morati procjenjivati okolnosti svakog slučaja, uključujući kazneno djelo, sigurnosni rizik i međunarodnu zabranu vraćanja u zemlju u kojoj bi osoba mogla biti izložena progonu.
No poruka švedskih vlasti sada je jasna: nakon slučaja koji je potresao javnost, granica za deportaciju osuđenih počinitelja teških kaznenih djela trebala bi biti znatno niža nego do sada.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
