Europska unija i NATO napreduju s opsežnim planom za brzo raspoređivanje vojnih snaga diljem Europe, s ciljem smanjenja logističkih uskih grla koja trenutno usporavaju transfer trupa i opreme između država članica.
Europski povjerenik za promet i turizam Apostolos Tzitzikostas objavio je na konferenciji u Ateni da su se obje institucije dogovorile o infrastrukturnoj inicijativi vrijednoj 100 milijardi eura, osmišljenoj za uspostavu onoga što se opisuje kao ” vojni Schengen”. Sustav bi funkcionirao slično kao i unutarnja zona slobodnog kretanja EU, ali bi se posebno primjenjivao na oružane snage, vojna vozila, streljivo i tešku opremu, prenosi grčki medij Kathimerini.
Granice, administracija, slabi mostovi, različiti standardi željeznica…
Prema planu, u sljedeće tri do četiri godine izgradilo bi se ili nadogradilo oko 500 strateških infrastrukturnih točaka diljem Europe. Ove “vruće točke” namijenjene su osiguravanju brzog kretanja vojnih jedinica preko granica tijekom kriza, vježbi ili sigurnosnih izvanrednih situacija bez usporavanja administrativnim postupcima ili tehničkim preprekama.
Trenutno je vojna mobilnost u Europi vrlo usporena kombinacijom regulatornih odobrenja, granica i papirologije, različitih željezničkih standarda i infrastrukturnih ograničenja poput slabih mostova ili cesta koje nisu projektirane za teška oklopna vozila. Novi okvir namijenjen je rješavanju tih nedostataka i značajnom smanjenju vremena odziva u slučaju vojne prijetnje. Jasno, o tome kako je ovo problem se počelo značajnije pričati tek nakon ruske invazije na Ukrajinu i zbog straha od toga da bi moglo biti potrebno hitno premještati vojsku na istok EU.
Tzitzikostas je objasnio da je cilj omogućiti “mnogo brže kretanje trupa i materijala iz jednog dijela unije u drugi”. Inicijativa također uključuje stvaranje zajedničke rezerve vojne opreme, po uzoru na Mehanizam civilne zaštite EU -a, gdje zemlje već udružuju resurse za odgovor na katastrofe.
Dužnosnici su rekli da se očekuje da će regulatorni okvir za projekt biti dovršen do 2027. godine, dok se predviđa da će izgradnja infrastrukture biti dovršena početkom 2030-ih.
O utjecaja rata u Iranu na europsku ekonomiju
Osim pitanje vojne logistike, povjerenik se osvrnuo i na šira ekonomska i sigurnosna pitanja povezana s aktualnim napetostima na Bliskom istoku. Rekao je da je situacija već imala mjerljiv ekonomski utjecaj na Europu, procijenivši gubitke na oko 35 milijardi eura. Upozorio je da bi, ako se nestabilnost nastavi, to moglo sve više utjecati na šire europsko gospodarstvo, posebno kroz rastuće cijene energije i gnojiva. U kombinaciji sa sezonskim pritiscima koji se približavaju zimi, to bi moglo dodatno opteretiti lance opskrbe hranom.
Prema Tzitzikostasu, Europska komisija već je pripremila niz hitnih mjera koje države članice mogu aktivirati kako bi smanjile neke od negativnih učinaka. Trenutnu situaciju opisao je kao “izuzetno problematičnu”.
O pitanju zrakoplovstva i turizma, rekao je da unatoč poremećajima uzrokovanim regionalnim napetostima i višim cijenama goriva, nema naznaka nestašice goriva. Napomenuo je da se oko 70 posto mlaznog goriva proizvodi unutar EU- a te da su dostupne i značajne rezerve.
Dodao je da su otkazivanja letova u Europi uglavnom uzrokovana troškovima, a ne nedostatkom opskrbe, priznajući da će geopolitička nestabilnost vjerojatno promijeniti obrasce putovanja. Upozorio je da bi dolasci iz Azije mogli pasti, iako je očekivao da će turizam unutar Europe pomoći u nadoknadi dijela gubitaka.
Na pitanje o mogućim financijskim odgovorima na razini EU-a , uključujući zajedničko zaduživanje, rekao je da nijedna opcija nije isključena, navodeći da je “sve na stolu”.
Francuski general: Da moramo brzo prebaciti vojsku na istok Europe, bili bi u problemu
