Europska komisija potvrdila je da će dopustiti industriji EU-a da nastavi emitirati stakleničke plinove i u 2040-im i ponuditi više besplatnih dozvola za onečišćenje na dulje vrijeme, kao dio remonta blokovskog sustava trgovanja emisijama plinova, piše Politico.
Komisija je danas objavila dugo očekivanu reviziju nakon cjelonoćnih pregovora, uslijed unutarnjih podjela oko detalja sveobuhvatnih reformi opsežnog alata EU-a za borbu protiv klimatskih promjena.
Konačni prijedlog predstavlja značajno razvodnjavanje ambicija i vjerojatno će izazvati sukob u Parlamentu i među zemljama članicama između onih koji žele više koncesija za industriju i onih koji žele ubrzati put prema “zelenoj” budućnosti.
O čemu je riječ?
Sustav trgovanja emisijama (ETS) određuje koliko ugljikova dioksida velike tvornice, elektrane i zrakoplovne kompanije smiju ispustiti u atmosferu. Za svaku tonu CO₂ koju ispuste moraju platiti, odnosno kupiti pravo na emisiju, osim dijela koji neke industrije još uvijek “dobivaju” besplatno. Europska unija iz godine u godinu smanjuje broj tih prava kako bi njihova cijena rasla i potaknula tvrtke da ulažu u čišće tehnologije i smanjuju emisije. Sustav je na snazi od 2005., ali postepeno se uvodi u nove sektore i sve većom snagom.
Prema novom prijedlogu, brzina kojom će tvrtke u sustavu trgovanja emisijama (ETS) biti prisiljene smanjiti svoje emisje plinova bit će znatno sporija od prethodno planirane. To će se postići smanjenjem “linearnog faktora smanjenja” (LRF) – stope kojom se svake godine smanjuju dopuštene gornje granice onečišćenja, a koja je izvorno trebala dosegnuti nulu do 2039. godine. Ako tvrtka u sustavu ETS-a ispusti više CO₂ nego što to pokrivaju njezine emisijske jedinice, mora kupiti dodatne jedinice na tržištu ili platiti kaznu.
Prema novom Komisijinom pregledu, LRF će se smanjivat godišnje s planiranih 4,4 posto na 3,7 posto između 2031. i 2035. Nakon 2036. smanjivat će se još blažom stopom od 1,7 posto godišnje. To će produžiti onečišćenja i u 2040-im, a najvatreniji zagovornici sustava ETS-a vjerojatno će ovog smatrati velikim povlačenjem iz izvornog plana. Komisija će također dodijeliti besplatne “ugljične kvote” na nekoliko godina dulje.
Od 2036. godine tvrtke više neće morati sve svoje obveze ispuniti samo kupnjom europskih dozvola za emisije, nego će dio moći pokriti i kupnjom “kredita” iz drugih projekata, tamo gdje je smanjena ili iz atmosfere uklonjena ista količina CO₂ – primjerice kroz pošumljavanje, projekte hvatanja ugljika ili druge mjere smanjenja emisija. Također, po prvi put, počevši od 2036., Komisija će industriji dati mogućnost kupnje ugljičnih kredita izvan EU-a kako bi nadoknadila svoje emisije. Također će u ETS uvesti 250 milijuna tona domaćih kredita za uklanjanje – koji predstavljaju ugljikov dioksid uklonjen iz atmosfere – koji će se prodavati na dražbi između 2031. i 2040.
Povjerenik EU za klimu Wopke Hoekstra rekao je da je revizija pristup određivanju cijena ugljika “povoljniji za poslovanje”, ali je inzistirao da EU nije odustao od klimatskih ciljeva.
Takozvani “predvodnici” – industrijski objekti i tvrtke koje su predvodile sektore u prelasku na zelenu energiju – također se nagrađuju. Komisija će osloboditi besplatne dodjele za dekarbonizaciju putem uvjetovanosti: 80 posto novca EU bit će dano tvrtkama nakon što tvrtka dostavi plan ulaganja u dekarbonizaciju, dok će preostalih 20 posto biti osigurano nakon što se ulaganja provedu.
Što se tiče zrakoplovstva, revizija neće u potpunosti proširiti ETS kako bi obuhvatila sve međunarodne letove u inozemstvu, već će umjesto toga usvojiti “prilagođeno rješenje” i uključit će “letove koji slijeću u zemlje unutar 5000 km u ETS od 2029.” Tim će se potezom strateški spriječiti da letovi prema Kini ili SAD-u imaju troškove ETS-a, u pokušaju da se izbjegne sukob s dvjema velikim silama.
Komisija će također postupno proširiti ETS kako bi obuhvatio spaljivanje otpada od 2031.
Kritike sustava ETS
Uzete zajedno, ove će mjere vjerojatno pozdraviti industrija koja tvrdi da je ETS u svojoj trenutnoj putanji bio nerealan i skup. Hoće li pro-ETS skupine u Parlamentu i zemljama članicama prihvatiti labavija pravila, manje je sigurno.
Industrijska poduzeća tvrde da im kupnja emisijskih jedinica povećava troškove proizvodnje i smanjuje konkurentnost u odnosu na tvrtke iz zemalja koje nemaju tako stroga klimatska pravila. Posebno su pogođeni sektori poput čelika, cementa, kemijske industrije i proizvodnje gnojiva. Tvrde da će se inudstrija seliti iz EU. Nadalje, kritičari ETS sustava tvrde da je složen i teško razumljiv. ETS uključuje velik broj pravila, iznimki, besplatnih kvota, dražbi i različitih vrsta kredita, zbog čega ga mnogi smatraju birokratski složenim.
EU želi spasiti svoju industriju ali se ne može dogovoriti kako to učiniti
