Jučer su nova pravila EU bloka o migracijama stupila na snagu nakon višemjesečnih političkih prepirki. Velika reforma europskih migracijskih pravila usmjerena na pooštravanje graničnih postupaka uz reformu postupka procesa azila, prenosi Euronews.
“Prvi put imamo sveobuhvatan europski sustav”, rekao je Magnus Brunner, šef Europske unije za migracije, dodajući da će reforma dati zemljama EU-a veću kontrolu nad njihovim granicama.
Evo glavnih promjena:
Pojačane granične kontrole
Migranti koji ilegalno ulaze u Europsku uniju podvrgnuti će se provjeri identiteta i sigurnosti u procesu koji traje do sedam dana. Identifikacijski dokumenti i biometrijska očitanja njihovih lica i otisaka prstiju bit će zabilježeni u bazi podataka.
Cilj provjere je utvrditi tko bi trebao dobiti ubrzani ili redovni postupak podnošenja zahtjeva za azil, a koga treba vratiti u zemlju podrijetla ili tranzita.
Brzo odbijanje
Veliki problem u imigracijskom sustavu EU-a za neke države članice bio je nedostatak autonomije u donošenju odluka o obradi migranata i koliko dugo ti procesi mogu trajati. Novi sustav nastoji ubrzati procese, posebno u slučajevima odbijanja.
Tražitelji azila koji se smatraju sigurnosnim rizikom ili imaju manje šanse za dobivanje statusa izbjeglice – oni koji dolaze iz zemalja poput Maroka i Bangladeša čijim je državljanima odbijena zaštita u najmanje 80% slučajeva – bit će brže obrađeni.
Njihovi bi se zahtjevi obrađivali u centrima blizu “vanjskih granica” EU-a – što znači kopnenih granica, luka i zračnih luka – u procesu koji bi trajao do maksimalno 12 tjedana.
Za ostale tražitelje azila, standardni postupak će se i dalje primjenjivati.
Mehanizam solidarnosti među zemljama
Prema pravilima EU-a, zemlja u koju je ilegalni migrant prvi put kročio odgovorna je za rješavanje njegovog slučaja. To opterećuje Italiju, Grčku i Maltu, koje su posljednjih godina primile većinu kopnenih i morskih dolazaka.
Kako bi se olakšao taj teret, reforma uvodi mehanizam solidarnosti kojim se države članice prisiljavaju da prime određeni broj tražitelja azila koji dolaze u druge zemlje.
Alternativno, mogu platiti 20.000 eura po tražitelju azila zemljama koje su pod pritiskom. Najmanje 30.000 tražitelja azila godišnje bit će obuhvaćeno ovim sustavom premještanja.
Povezani pregovori već su se pokazali teškima, a u prvom krugu održanom prošle godine nekoliko je zemalja odbilo prihvatiti bilo kakva premještanja.
Plan za nepredviđene situacije
Paket mjera uspostavlja hitan odgovor u slučaju neočekivanog porasta vala migracija, iste vrste krize s kojom se EU suočio 2015.-2016. kada je u blok ušlo više od dva milijuna tražitelja azila, mnogi iz ratom razorene Sirije i Afganistana.
Omogućit će državama članicama smanjenje zaštite tražitelja azila, što će omogućiti njihovo zadržavanje u pritvorskim centrima na vanjskim granicama EU-a dulje nego što je to inače dopušteno.
Sustav će se primjenjivati i na takozvanu “instrumentalizaciju” migracijskih tokova, optužbu koja se često upućuje Bjelorusiji i Rusiji, za koje susjedi EU-a kažu da planski guraju migrante preko granice u pokušaju destabilizacije bloka.
Zabrinutost skupina za ljudska prava
Grupe za ljudska prava zabrinute su zbog mnogih aspekata novog sustava. Kažu da će nova pravila de facto rezultirati time da će većina migranata, uključujući djecu, biti pritvorena tijekom trajanja procesa.
Također su zabrinuti da će novi postupci i ubrzani proces donošenja odluka o pojedinačnim slučajevima u većini slučajeva rezultirati daljnjim razdobljem pritvora za migrante koji dolaze.
Dvanaest država članica još nije dovršilo pripreme, uključujući uspostavu potrebne infrastrukture, kako bi se prilagodile novim postupcima provjere. Drugi su imali problema s biometrijskom bazom podataka.
Javno mnijenje dodatno se zaoštrilo prema migracijama zadnjih godina, potičući države EU da zahtijevaju daljnje djelovanje. Birači su počeli masovno kažnjavati lijeve i centralne stranke zbog politike otvorenih vrata.
Novi paket mjera usmjerenih na poticanje deportacija tražitelja azila kojima je zahtjev za azil odbijen trenutno se ubrzano nalazi u zakonodavnom procesu EU.
Belfast gori nakon što je Sudanac pokušao dekapitirati čovjeka
