Pametne naočale koje izgledaju poput običnih, ali imaju ugrađene kamere i mikrofone te mogućnost povezivanja s internetom, otvaraju sve više pitanja o privatnosti. Njihovi korisnici, osobito oni koji snimke objavljuju na javnim profilima na društvenim mrežama ili ih upotrebljavaju u poslovne i političke svrhe, moraju poštovati propise o zaštiti osobnih podataka, upozorava Europski odbor za zaštitu podataka.
U Hrvatskoj takve uređaje nije teško nabaviti. Dostupni su u brojnim trgovinama elektroničke opreme, a pojedini modeli mogu se pronaći i po cijeni nižoj od 100 eura. Upravo zbog njihove sve veće dostupnosti važno je znati kada njihova uporaba zadire u privatnost drugih ljudi.
Agencija za zaštitu osobnih podataka izvijestila je da je EDPB ovu izjavu usvojio na posljednjoj plenarnoj sjednici u Bruxellesu. Riječ je o prvom dokumentu kojim se korisnicima, proizvođačima i pružateljima usluga daju preliminarne smjernice za odgovorno korištenje pametnih naočala.
Jasna upozorenja umjesto neugodnih iznenađenja
„Kada je riječ o privatnosti, pojedinci zaslužuju jasna upozorenja, a ne neugodna iznenađenja”, poručila je predsjednica EDPB-a Ana Talus. Prema objavljenim smjernicama, snimanje članova obitelji ili prijatelja, kao i prevođenje snimljenog sadržaja u privatne svrhe, u pravilu može biti obuhvaćeno takozvanom kućnom iznimkom. Ipak, to ne znači da su takve aktivnosti automatski izuzete od svih pravila jer se i dalje mogu primjenjivati kazneni, građanski, radni i drugi propisi.
Važnost je i jasnog upozoravanja ljudi da ih se snima. To se, primjerice, može postići jarkim LED svjetlima, zvučnim signalima, glasovnim upozorenjima ili obavijestima na pametnom telefonu. Takvi znakovi moraju biti pouzdani i dovoljno uočljivi kako bi osobe u blizini mogle prepoznati da je snimanje u tijeku. Obveza poštovanja privatnosti ne odnosi se samo na osobu koja nosi pametne naočale. Ljudi bi trebali moći prepoznati da ih se snima i na javnim mjestima, dok proizvođači uređaja i pružatelji povezanih aplikacija i usluga ne mogu svu odgovornost prepustiti korisnicima.
Također, svaka nova obrada osobnih podataka mora biti usklađena s prvotnom svrhom zbog koje su podaci prikupljeni. EDPB u svojoj izjavi potiče i razvoj industrijskih standarda te mjera za podizanje svijesti javnosti. Cilj je omogućiti ljudima da lakše prepoznaju kada se pametne naočale koriste i razumiju na koji se način njihovi osobni podaci pritom obrađuju.
Poseban rizik za djecu, škole i bolnice
Jedan od glavnih problema jest mogućnost snimanja ljudi bez njihova znanja. Rizici su pritom izraženiji na mjestima na kojima se očekuje veća razina privatnosti, poput bolnica, škola i radnih mjesta. Dodatnu opasnost predstavlja objavljivanje snimki na društvenim mrežama. Posebno su ranjiva djeca, bilo da sama koriste pametne naočale ili se nalaze pred kamerom koju nose druge osobe. „Ovi uređaji izgledaju kao obične naočale, ali imaju kamere i mikrofone te su povezani s internetom”, rekla je Talus. Upravo zbog toga što se izvana mogu teško razlikovati od klasičnih naočala, ljudi možda neće ni primijetiti da ih netko snima. Takva mogućnost otvara pitanja pristanka, nadzora i načina na koji se snimljeni materijal poslije koristi ili dijeli.
Uz izjavu je objavljeno i izvješće pod naslovom „Povezani pogled. Videosnimanje, nadzor i prikupljanje dokaza u doba pametnih naočala”. Dokument je za EDPB, na prijedlog francuskog tijela za zaštitu podataka, izradio vanjski stručnjak za digitalnu sociologiju. U izvješću se analiziraju iskustva korisnika, ali i perspektiva ljudi koji su snimani te način na koji oni doživljavaju povezane rizike. Nalazi pokazuju da se pametne naočale ponekad upotrebljavaju za praćenje drugih osoba i prikupljanje dokaza protiv njih.
Pritom se ističe neravnopravan položaj između onih koji nose uređaje i znaju ih koristiti te osoba koje se nalaze pred kamerom, a često nisu ni svjesne da ih se snima. Kako pametne naočale postaju dostupnije, pitanje zaštite privatnosti tako sve više nadilazi tehnološku novost i postaje važno društveno i pravno pitanje.
