Europska komisija namjerava razvodniti plan Unije za ukidanje prodaje novih benzinskih i dizelskih vozila od 2035.
Europska komisija namjerava smanjiti kontroverzni plan za ukidanje prodaje novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem do 2035., nakon višemjesečnog pritiska nekih država članica i automobilske industrije, prema medijskim izvješćima.
Ovim bi se potezom ublažila trenutna pravila EU-a prema kojima svi novi automobili i kombiji prodani od 2035. moraju imati nultu emisiju, a očekuje se da će Bruxelles objaviti revidirani prijedlog kasnije u utorak.
Prema izvješćenom planu, zahtjev za 2035. bi se prebacio na 90% smanjenja emisija CO2 u odnosu na razine iz 2021., umjesto sadašnjeg cilja od 100%, što bi omogućilo nastavak prodaje nekih plug-in hibrida i produljivača dosega koji koriste fosilna goriva.
Proizvođači automobila morali bi nadoknaditi preostale emisije korištenjem čelika s niskim udjelom ugljika proizvedenog u EU i goriva poput sintetičkih e-goriva ili neprehrambenih biogoriva, uključujući poljoprivredni otpad i rabljeno ulje za kuhanje, piše Reuters.
Komisija je također ublažila cilj za 2030. za kombije, smanjivši potrebno smanjenje CO2 s 50% na 40%.
Neki poznavatelji industrije pitali su hoće li promjena ojačati dugoročnu konkurentnost bloka. “Pomicanje s jasnog cilja nulte emisije od 100% na 90% može se činiti malim, ali ako se sada povučemo, nećemo samo naštetiti klimi. Naštetit ćemo sposobnosti Europe da se natječe,” rekao je Michael Lohscheller, izvršni direktor švedskog proizvođača električnih vozila Polestar.
William Todts, izvršni direktor grupe za zagovaranje čistog prometa T&E, kritizirao je ideju, rekavši: “Pridržavanje motora s unutarnjim izgaranjem neće ponovno učiniti europske proizvođače automobila velikima.”
Promjena kursa za glavni zeleni dogovor EU-a, koji je usvojen 2023., navodno je uslijedila nakon lobiranja velikih proizvođača automobila i poziva iz nekoliko zemalja, uključujući Njemačku i Italiju. Rastuće trgovinske napetosti sa SAD-om i intenzivna konkurencija s Kinom, neravan prijelaz na električna vozila, poremećaji u opskrbnom lancu i skokoviti troškovi energije nakon gubitka ruskog plina nastavili su štetiti posrnuloj industriji EU-a, izazivajući gašenja i bankrote.
Sve promjene još uvijek moraju dobiti potporu država članica EU-a i Europskog parlamenta prije nego što stupe na snagu.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
