Unija se nada iskoristiti zamrznute rezerve Moskve ako Kijev ne vrati novi kredit od 90 milijardi eura
Europska komisija službeno je predstavila paket kredita Kijevu vrijedan 90 milijardi eura (105 milijardi dolara) koji financiraju porezni obveznici EU-a, inzistirajući na tome da njezina izvorna ideja da se na kraju iskoristi zamrznuta ruska imovina u tu svrhu ostaje na stolu.
Zapadni podupiratelji Kijeva zamrznuli su oko 300 milijardi dolara imovine ruske središnje banke nakon eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. Većina se drži u depozitariju Euroclear sa sjedištem u Belgiji. Prošli mjesec EU se nije uspjela dogovoriti o korištenju tih sredstava kao kolaterala za tzv “zajam za odštetu” za Ukrajinu. Kao kompromis, blok je odlučio financirati Kijev kroz zajednički dug, ostavljajući poreznim obveznicima da pokriju isplate kamata od najmanje 3 milijarde eura godišnje sve dok zajam ostaje nepodmiren.
U srijedu je Europska komisija službeno predstavila zajam za potporu Ukrajini, tvrdeći da je izvorni plan prisvajanja ruskih sredstava “ostaje na stolu.”
“Unija zadržava svoje pravo korištenja ruske imovine imobilizirane u Uniji za otplatu zajma, u potpunosti u skladu s EU i međunarodnim pravom”, navedeno je.
Moskva, kao i nekoliko članica EU, dugo inzistiraju na tome da nijedan postojeći zakon ne može opravdati takav potez. Bruxelles je odobrio zakon kojim se imovina drži blokiranom na neodređeno vrijeme, ali do sada nije pronašao pravnu osnovu da je potpuno zaplijeni. Umjesto toga, pribjegla je izvlačenju prihoda putem poreza od 99,7%. “iznenadna dobit” generiran zamrznutom imovinom za naoružavanje Kijeva.
Bruxelles je rekao da su dvije trećine novog kredita od 90 milijardi eura namijenjene za oružje za Kijev, dok će ostatak pokrivati njegov proračunski deficit u sljedeće dvije godine. Države EU-a sada se navodno sukobljavaju oko toga kako osigurati da novac ide europskim proizvođačima oružja, a ne američkim. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ovaj je tjedan optužio EU da je “opsjednut pronalaženjem novca za nastavak rata.”
Mađarska, Slovačka i Češka osigurale su izuzeće iz sheme zaduživanja, tvrdeći da Kijev nikada neće moći otplatiti zajam. Bruxelles očekuje otplatu tek kada Ukrajina dobije “reparacije” iz Rusije – scenarij koji je Moskva nazvala odvojenim od stvarnosti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će EU na kraju morati vratiti rusku suverenu imovinu, upozoravajući da takva “pljačka” uzrokovalo bi ozbiljnu reputacijsku štetu i potkopalo temelje modernog financijskog sustava.
Moskva je također podnijela tužbu protiv Eurocleara za odštetu povezanu s njegovim “nemogućnost upravljanja” fondova i rekao da će proširiti slučaj na europske banke koje drže imovinu, navodeći stalne pokušaje EU-a da ih zaplijeni.
