Europska unija nastavlja jačati svoju obrambenu industriju. Europska komisija odobrila je 168,2 milijuna eura potpore za osam projekata kojima se želi povećati proizvodnja streljiva, eksploziva te komponenti za rakete i dronove. Očekuje se da će potpora potaknuti ukupno 1,26 milijardi eura industrijskih ulaganja, ubrzati proizvodnju vojne opreme i smanjiti europsku ovisnost o dobavljačima izvan Europe. Kako je danas objavila Europska komisija, projekti će obuhvatiti ukupno 17 proizvodnih pogona u 14 država članica EU-a i Norveškoj.
Prema procjenama Komisije, novi i prošireni proizvodni kapaciteti trebali bi početi s radom tijekom 2027. godine. Istodobno bi se trajanje pojedinih proizvodnih procesa moglo smanjiti za čak 90 posto. Osam odabranih projekata trebalo bi znatno povećati proizvodne mogućnosti europske obrambene industrije, a planovi uključuju više različitih vrsta vojnih materijala i opreme. Predviđena je godišnja proizvodnja više od 20.000 tona eksplozivnih i pogonskih materijala, kao i 3500 pogonskih sustava za rakete i dronove.
Uz to, proizvodni kapaciteti trebali bi omogućiti izradu 200.000 bojnih glava godišnje za lutajuće streljivo. Riječ je o bespilotnim letjelicama koje mogu kružiti iznad određenog područja prije nego što napadnu odabrani cilj. Među planiranim rezultatima nalazi se i mogućnost proizvodnje čak 60 milijuna komada streljiva na godišnjoj razini. Važno je pritom naglasiti da je riječ o planiranim proizvodnim kapacitetima. Navedene količine ne predstavljaju streljivo koje je Europska unija već proizvela ili isporučila.
Rat u Ukrajini pokazao važnost proizvodnih kapaciteta
Ruska invazija na Ukrajinu ukazala je na važnost snažne europske obrambene industrije, osobito u uvjetima dugotrajnih ratnih sukoba. Velika potrošnja topničkog streljiva, raketa i bespilotnih letjelica povećala je potrebu za eksplozivima, pogonskim punjenjima i ostalim materijalima potrebnima za njihovu proizvodnju. Manjak tih komponenti može usporiti proizvodnju čak i u tvornicama koje imaju dovoljno kapaciteta za sastavljanje gotovih proizvoda.
Zbog toga se novi projekti ne odnose samo na povećanje proizvodnje gotovih projektila i dronova, nego i na jačanje industrije koja izrađuje njihove ključne sastavne dijelove. Cilj Europske komisije je omogućiti državama članicama da u slučaju novih sigurnosnih prijetnji mogu brže povećati proizvodnju vojne opreme.
Planirana ulaganja raspoređena su na 17 proizvodnih pogona u 14 članica Europske unije i Norveškoj. Dio sredstava neće biti namijenjen isključivo povećanju proizvodnje. Ulagat će se i u zaštitu tvornica od fizičkih napada te kibernetičkih prijetnji. Europska komisija pritom ističe važnost pouzdanih proizvodnih lanaca, koji moraju osigurati ne samo dovoljne količine streljiva i oružja nego i kontinuitet njihove proizvodnje. Za prvi poziv za financiranje proizvodnje ključnih energetskih komponenti zaprimljena su 83 projektna prijedloga iz 23 države članice EU-a i Norveške. Nakon razmatranja prijava odabrano je osam projekata.
Dio šire strategije jačanja europske obrane
Odobrena sredstva dolaze iz Programa europske obrambene industrije (EDIP), čija ukupna vrijednost iznosi 1,5 milijardi eura. Više od 700 milijuna eura u okviru tog programa predviđeno je za povećanje industrijskih proizvodnih kapaciteta u državama članicama EU-a, Norveškoj i Ukrajini.
Najnovija odluka nadovezuje se na raniji europski program potpore proizvodnji streljiva, poznat pod nazivom ASAP. Europska unija pokrenula ga je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, s ciljem uklanjanja prepreka u proizvodnji i povećanja količina streljiva dostupnog europskim vojskama i Ukrajini.
Novim financiranjem Europska komisija želi dodatno proširiti proizvodnju eksploziva, pogonskih sustava, bojnih glava i streljiva na europskom području. Početak rada prvih odabranih projekata očekuje se tijekom 2027. godine.
Kakva će uloga Hrvatske biti u cijelom ovom procesu, još uvijek nije poznato.
