Europska unija priznala je da njezina politika prema Gruziji ne uspijeva promijeniti smjer vlade stranke Gruzijski san niti u potpunosti štititi vlastite strateške interese. Bruxelles će se tom pitanju ponovno vratiti u siječnju, izvijestio je JAMnews.
“Naš trenutačni pristup ne stvara dovoljan pritisak da bi se postigle promjene, a istodobno nam ne omogućuje da u potpunosti ostvarujemo europske strateške interese. Tom ćemo se pitanju vratiti u siječnju”, izjavila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas nakon sastanka ministara vanjskih poslova u Luxembourgu 12. listopada 2026.
To priznanje Bruxelles dovodi u nezgodan položaj: kako pojačati pritisak na Tbilisi, a pritom ne izgubiti partnera koji je važan za europske strateške interese u crnomorskoj regiji?
Vladajuća stranka radi na ustavnoj zabrani oporbenih stranaka
Na sastanku nisu najavljene nove sankcije Gruziji. Ministri su izrazili zabrinutost zbog nazadovanja demokracije, dok vladajuća stranka Gruzijski san nastavlja postupak pred Ustavnim sudom s ciljem zabrane glavnih oporbenih stranaka. 88 zastupnika vladajuće većine pokrenulo je postupak pred gruzijskim Ustavnim sudom tražeći da se djelovanje pet oporbenih stranaka proglasi neustavnim i da se one zabrane. Sud je predmet uputio na razmatranje plenumu, a konačna odluka o zabrani još nije donesena.
Europski parlament, s druge strane, poziva na uvođenje sankcija Bidzini Ivanišviliju, osnivaču vladajuće stranke.
Kandidatkinja za EU, ali ‘samo na papiru’
Povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos već je opisala Gruziju kao zemlju koja je kandidatkinja za članstvo u EU-u “samo na papiru”. U međuvremenu Bruxelles izrađuje pristupne planove za Crnu Goru, Albaniju, Moldovu i Ukrajinu, dok Gruzija ostaje po strani.
“Dok god ne napreduju – nego zapravo nazaduju zbog zakona koje su donijeli . i dok ne bude pomaka i konkretnih koraka prema europskim vrijednostima, nećemo surađivati s njima”, izjavila je Kos.
Europska unija stoga se umjesto na gruzijsku vladu sve više usmjerava na suradnju s civilnim društvom. Veleposlanik EU-a u Gruziji Pawel Herczynski najavio je nove projekte vrijedne 38 milijuna eura za 2026. godinu na događanju povodom Dana Europe u Telaviju. Projekti obuhvaćaju obrazovanje, zapošljavanje, ruralni razvoj i kvalitetu hrane.
Države članice EU-a koje izlaze na Crno more žele zadržati Gruziju bliskom europskim partnerima. “Vrlo je važno uključiti ih u dijalog o tome kako osigurati sigurnost u crnomorskoj regiji”, izjavila je bugarska ministrica vanjskih poslova Velislava Petrova-Čamova.
Rumunjska ministrica vanjskih poslova Oana-Silvia Toiu istaknula je važnost energetskih i prometnih veza. Pritom je odbacila tvrdnje Tbilisija da je upravo Bruxelles taj koji bojkotira dijalog.
‘Kad biste Kaji Kallas dali kartu, ne bi znala pokazati gdje se Gruzija nalazi’
Gruzijski san tvrdi da europski put zemlje nije upitan, istodobno zaoštravajući sukob s institucijama EU-a.
Gruzijski premijer Irakli Kobahidze tvrdi da vodstvo Europske komisije blokira ponovno uspostavljanje dobrih odnosa te navodi da EU od Gruzije traži da istospolnim parovima omogući pravo na posvajanje djece. Međutim, takav se zahtjev ne pojavljuje ni u jednom službenom dokumentu EU-a.
Predsjednik gruzijskog parlamenta Šalva Papuašvili izazvao je Martu Kos da jasno kaže “što joj točno smeta” u kršćanskim vrijednostima. No njezine primjedbe odnosile su se na zakone gruzijske vlade i nazadovanje demokracije, a ne na osporavanje kršćanskog identiteta zemlje.
Retorika je u međuvremenu postala još oštrija. Papuašvili je događanje u Telaviju nazvao političkim skupom i optužio Herczynskog za kršenje Bečke konvencije. Gradonačelnik Tbilisija Kaha Kaladze otišao je korak dalje, izjavivši: “Kad biste Kaji Kallas dali kartu, ne bi znala pokazati gdje se Gruzija nalazi”.
Balansiranje između Istoka i Zapada
Gruzijska vlada opravdava odluku da se ne pridruži sankcijama protiv Rusije kao pragmatičan potez. Kobahidze se pritom pozivao na odluku Washingtona da ublaži ograničenja povezana s ruskim dizelskim gorivom.
Takva politika izgleda sve manje uvjerljivo nakon što je Moskva ovog mjeseca zabranila uvoz određenih gruzijskih vina, piva i mineralne vode, pozivajući se na navodne povrede sigurnosnih standarda.
„Oslanjanje na rusko tržište jednoga će dana dovesti do katastrofe”, upozorio je Gigi Cereteli, predsjednik oporbene stranke Europska Gruzija.
Papuašvili, s druge strane, ističe gospodarski rast Gruzije, koji je nadmašio rast u državama članicama EU-a i zemljama kandidatkinjama. Prema navedenim podacima, gruzijsko gospodarstvo u prvih osam mjeseci godine raslo je prosječnom stopom od 7,6 posto. “Oni koji slušaju Bruxelles trpe gospodarsku štetu, dok oni koji ga ne slušaju bilježe gospodarski rast”, ustvrdio je.
Oporba očekuje da će EU u siječnju zauzeti oštriji stav prema Gruziji. Ipak, kako je primijetio Cereteli, Bruxelles dosad nije bio spreman povući krajnji potez i potpuno zatvoriti Gruziji put prema članstvu u Europskoj uniji.
Gruzijski san o suverenosti obuhvaća prijateljstvo s Rusijom, što je za Zapad noćna mora
