Europska unija sve ozbiljnije razmatra mogućnost velikog hibridnog napada na svom teritoriju, uključujući scenarij u kojem bi bilo ljudskih žrtava. Razgovori među europskim diplomatima intenzivirali su se nakon što je u kolovozu na zračnoj luci u Leipzigu pronađen dron s eksplozivom, doznaje Politico od diplomata i dužnosnika upoznatih s povjerljivim razgovorima.
EU već godinama razvija načine odgovora na različite oblike hibridnog djelovanja, a predstavio je i “hibridni alat” za koordiniranje reakcije na kibernetičke napade, pokušaje miješanja u izbore i sabotaže. No posljednje rasprave otišle su korak dalje te su usmjerene na mogućnost ozbiljnijih napada s velikim brojem žrtava. Dvojica diplomata rekla su da je sastanak veleposlanika EU-a prošle srijede bio posebno posvećen upravo takvim scenarijima. Europska unija tvrdi da je Moskva nakon početka invazije na Ukrajinu pojačala aktivnosti povezane s kibernetičkim napadima, sabotažama i drugim prikrivenim operacijama na području Unije.
“Europske demokracije suočavaju se sa sve većim brojem prijetnji. Jačamo svoje sposobnosti predviđanja i otkrivanja prijetnji, poboljšavamo sustave ranog upozoravanja i osiguravamo da Europa može brzo i zajednički odgovoriti kada se testira naša demokratska otpornost”, izjavio je europski povjerenik za pravosuđe Michael McGrath za Politico. Prema riječima jednog dužnosnika EU-a, razgovori diplomata i ministara bili su usmjereni na nekoliko ključnih pitanja. Među njima su raspoređivanje timova za hitno reagiranje, mogućnost oslobađanja dijela sredstava EU-a za pomoć državi pogođenoj napadom te način na koji bi čelnici institucija EU-a trebali komunicirati tijekom takve krize. “Moramo biti spremni za nešto ozbiljno. Nažalost, Leipzig nam je pokazao da vrlo ozbiljan incident, nešto što bi uzrokovalo više žrtava, nije nezamisliv”, priznao je visoki europski diplomat.
During Red Storm Charlie, the Hamburg State Command and other Bundeswehr units trained alongside organisations including the fire and rescue services, the Federal Agency for Technical Relief and the police to strengthen cooperation in potential crises and emergency situations. https://t.co/ia7qO26kmc
— Germany at NATO (@GermanyNATO) September 29, 2026
Gotovo svakodnevna izvješća o hibridnim napadima
Još jedan dužnosnik Europske unije upozorio je na razmjere ruskog djelovanja. “S obzirom na opseg i razmjere ruskog djelovanja, prije ili kasnije sigurno će biti žrtava. Čista je sreća što ih dosad nije bilo”, rekao je. Europske zemlje gotovo svakodnevno dobivaju izvješća o takozvanim hibridnim napadima. Riječ je o terminu koji EU i NATO koriste za opis subverzivnih aktivnosti koje ostaju ispod praga izravnog ratnog čina. Prema bugarskim dužnosnicima, jučer je nekoliko mornara nestalo nakon što je njihov brod potopljen dronovima u Crnom moru.
Taj je slučaj uslijedio nakon incidenta u zračnoj luci u Leipzigu, sumnjivog požara na poljskoj zemaljskoj postaji koja upravlja komunikacijama Starlinka te plana za postavljanje zapaljivih naprava u komercijalnim prometnim čvorištima diljem EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva. Mogućnost da u jednom od takvih napada bude ljudskih žrtava sve je važnija u raspravama europskih dužnosnika. “Prilično je očito da će, dok Rusija koristi sve smrtonosnija sredstva kako bi testirala našu spremnost i spremnost da poduzmemo protumjere, u nekom trenutku biti žrtava. U nekom trenutku, namjerno ili nenamjerno, to se događa”, kazala je Teija Tiilikainen, direktorica Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji.
Ako bi u napadu poginulo nekoliko građana neke države članice EU-a ili NATO-a, pritisak na obje organizacije da odgovore bio bi golem. “Jako se bojimo da će u nekom trenutku biti oduzet život u nekoj od savezničkih zemalja”, potvrdio je diplomat NATO-a, dodajući da bi zbog toga “pritisak na djelovanje bio vrlo velik”.
Kritike na račun Europske unije
A rasprave u Bruxellesu nailaze na otpor u pojedinim europskim prijestolnicama. Tamo postoji zabrinutost da EU ulazi u područje sigurnosti koje nije u potpunosti njegova nadležnost te da bi mogao duplicirati ključne funkcije NATO-a, transatlantskog saveza koji već 80 godina ima središnju ulogu u europskoj sigurnosti. “Postoji rizik da će to biti vrlo zbunjujuće za donositelje odluka na svim razinama. Ako dođe do zabune ili dupliciranja, to može usporiti donošenje odluka, što ima posljedice jer je vrijeme uvijek od presudne važnosti”, upozorila je Oana Lungescu, ugledna suradnica britanskog Kraljevskog instituta za obrambene i sigurnosne studije (RUSI) i bivša glasnogovornica NATO-a.
Dodatnu zabrinutost predstavlja nedostatak sigurnih komunikacijskih kanala unutar EU-a, ali i strah da bi osjetljive informacije razmijenjene na sastancima veleposlanika mogle dospjeti u javnost ili doći do Rusije, upozorilo je nekoliko diplomata. Takve su bojazni dodatno pojačala izvješća prema kojima je bivši mađarski ministar vanjskih poslova sadržaj razgovora na razini čelnika podijelio sa svojim ruskim kolegom. Zbog toga su neke europske prijestolnice odlučile najosjetljivije informacije zadržati unutar formata NATO-a.
“Moja je vlada vrlo sumnjičava prema dijeljenju osjetljivih obavještajnih podataka u Coreperu ili čak u prostoriji u kojoj se sastaju čelnici. Ili završe u medijima ili odu ravno u Moskvu”, naglasio je diplomat iz jedne države na istočnom krilu. Rasprave o jačanju sigurnosne uloge EU-a vode se paralelno s nastojanjima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da Unija dobije snažniju ulogu u tom području. U posljednjem govoru o stanju Europske unije u Strasbourgu, bivša njemačka ministrica obrane predstavila je prijedlog “protokola za hitne sigurnosne situacije”. Njime bi se državama članicama trebalo pomoći u koordinaciji upravo u situacijama kakve se sada razmatraju. Dvojica diplomata rekla su da bi se taj protokol, zajedno s prijedlogom von der Leyen za osnivanje “Europskog vijeća za sigurnost”, trebao naći u ključnoj “Europskoj sigurnosnoj strategiji”, čija se objava očekuje početkom studenoga.
Kritičari: Već imamo uspostavljene mehanizme
Međutim, dio diplomata protivi se novim mehanizmima. Upozoravaju da bi za njihovo uspostavljanje bili potrebni mjeseci te da bi se njihove nadležnosti mogle preklapati s već postojećim mehanizmima unutar Europske unije. Umjesto stvaranja dodatnih formata koji bi mogli učiniti sustav još složenijim, jedan visoki nacionalni diplomat smatra da bi se EU trebao više osloniti na postojeće alate za upravljanje krizama. “Vrlo nam je neugodno zbog tog protokola za hitne sigurnosne situacije. Već imamo uspostavljene mehanizme. Ako dođe do krize, imamo Integrirani politički odgovor (IPCR), koji je vrlo dobro funkcionirao tijekom pandemije i drugih kriza”, naveo je diplomat.
IPCR je uspostavljen u okviru Lisabonskog ugovora. Omogućuje državi koja predsjeda EU-om da, na zahtjev pogođene države, sazove hitne sastanke na kojima mogu sudjelovati stručnjaci NATO-a, Ujedinjenih naroda ili drugih međunarodnih organizacija. U slučaju velikog hibridnog napada, konačna odluka o tome kako najbolje reagirati i dalje bi bila na državi koja je pogođena. Francuska je nakon terorističkih napada u Bataclanu 2015. godine aktivirala članak 42.7 EU-a. To je dosad jedini slučaj primjene klauzule o uzajamnoj pomoći. Lungescu je ipak ocijenila da je riječ o “političkoj odluci” Pariza koja nije rezultirala većim konkretnim oblicima uzajamne pomoći, osim koordinacije istraga o terorizmu između Francuske i Belgije.
Kako bi se spriječila nejasnoća oko odgovornosti u slučaju napada s velikim brojem žrtava, Lungescu smatra da bi EU i NATO trebali jasno podijeliti zadaće. NATO bi se trebao baviti razmjenom obavještajnih podataka i vojnim odvraćanjem, dok bi EU trebao biti usmjeren na civilni odgovor. Prema Tiilikainen, napori Europske unije na koordiniranju odgovora na hibridne napade imaju smisla, ali postoje jasne granice njihove učinkovitosti. Istaknula je da oni “nisu usporedivi s mjerama otpornosti na nacionalnoj razini”, poput finskog pristupa “sveobuhvatnoj sigurnosti”. Lungescu je upozorila i da Moskva u praksi ne pravi razliku između EU-a i NATO-a. “Iskreno, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nije važno donose li se odluke u Coreperu 2 ili NAC-u”, rekla je, misleći na sastanke veleposlanika EU-a odnosno NATO-ovo tijelo za donošenje odluka.
