Europska unija suočava se s novim izazovima nakon što je američki predsjednik Donald Trump ukinuo sankcije na uvoz ruskog goriva, dok istodobno europske zemlje nastoje dodatno pritisnuti Moskvu zbog rata u Ukrajini. Sve se događa u trenutku kada članice EU-a pripremaju teške pregovore o budućem proračunu Unije. Tako na jednu stranu Washington povlači poteze koji izazivaju zabrinutost među europskim saveznicima, a ministri vanjskih poslova EU-a su dogovorili proširenje popisa sankcioniranih zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas objavila je da je riječ o dosad najvećem proširenju popisa sankcija od početka ruske invazije. Na njemu se našlo još 743 pojedinaca i 826 pravnih osoba povezanih s ruskim vojno-industrijskim kompleksom.
Sankcioniranima se zamrzava imovina i zabranjuje ulazak na područje Europske unije, čime se ukupan broj sankcioniranih osoba i pravnih subjekata približio brojci od 4600. “Rusiji znatno otežavamo i poskupljujemo proizvodnju oružja kojim ubija Ukrajince te usporavamo taj proces”, dodala je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost. A Trumpova odluka o ukidanju sankcija izazvala je dodatne napetosti. Europske dužnosnike naime posebno zabrinjava trenutak u kojem je donesena, svega nekoliko dana nakon što je američki predsjednik zaprijetio Europskoj uniji zabranom izvoza američke nafte.
Zabrinutost raste
Europske države upozoravaju na sve ozbiljnije sigurnosne prijetnje. Poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski smatra da se NATO i europske zemlje moraju pripremiti za smrtonosne ruske hibridne napade. Njemačke obavještajne službe upozoravaju na ulazak Rusije u fazu takozvanog „rata u sjeni“, koji bi mogao obuhvatiti i članice EU-a. Zabrinutost dodatno potiču prijetnje smrću poljskom premijeru Donaldu Tusku, kao i upozorenja pojedinih sigurnosnih službi o mogućem usmjeravanju prijetnji prema drugim političarima. Zbog toga se u EU-u razmatra i mogućnost suspenzije izdavanja turističkih viza ruskim državljanima, kako bi se smanjio rizik od ulaska osoba koje bi mogle sudjelovati u organiziranju ili provođenju napada.
Iako dio europskih diplomata smatra da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao biti oprezniji u verbalnom sukobu s Trumpom, većina europskih čelnika drži da se odgovornost za rat ne smije izjednačavati. Naglašavaju da je Rusija napala Ukrajinu i da se ruski napadi nastavljaju, iako smatraju da bi primirje i obostrana obustava napada na infrastrukturu bili poželjni. Rasprava ministara vanjskih poslova u Luxembourgu uvod je u sastanak čelnika država i vlada EU-a, koji će se 15. i 16. listopada održati u Bruxellesu. Jedna od glavnih tema bit će nastavak pomoći Ukrajini.
U nacrtu zaključaka za summit potvrđuje se namjera Europske unije da nastavi pružati potporu ukrajinskoj neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu unutar međunarodno priznatih granica. “Europska će unija, u koordinaciji s partnerima i saveznicima istomišljenicima, nastaviti pružati sveobuhvatnu političku, financijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njezinu narodu”, stoji u tekstu pripremljene deklaracije.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izrazila je punu potporu Zelenskom u nastojanjima za postizanje primirja kojim bi se zaštitila globalna opskrba hranom te energetska infrastruktura i Ukrajine i Rusije. Unatoč tome, razlike između europskih saveznika i Trumpa ostaju izražene, što dodatno otežava usklađivanje zajedničkog pristupa ratu.
