Globalna potražnja za vodom do 2050. porast će za 55 posto prema prognozama. U Europi problem dodatno pogoršavaju dotrajale i propusne cijevi: čak 23 posto obrađene vodovodne vode nikad ne stigne do korisnika, uglavnom zbog curenja. Gubici se među državama kreću od 6 posto u Nizozemskoj do 45 posto u Bugarskoj, prenosi Euronews.
Samo tijekom 2024. u 67 posto testiranih objekata zabilježena su curenja, pri čemu je izgubljeno 772 milijuna litara vode, uz trošak veći od tri milijuna eura. Godinu poslije, od 19,3 milijarde litara praćene vode, curenjem je izgubljeno 1,47 milijardi litara, pokazuju podaci finske tvrtke Smartvatten. Jasno, voda koja je iscurila se ne naplaćuje korisnicima ako iscuri prije vodomjera.
Problem dodatno pojačavaju i toplinski valovi. “Curenja smanjuju količinu raspoložive vode, pa posljedice suša postaju ozbiljnije i brže se pretvaraju u nestašicu”, upozorava Durk Krol iz Water Europe. Suša i vrućine, kakve sada bilježi Europa, ne samo da traže više vode od vodoopskrbe već dodatno ugrožavaju stare i slabe vodovodne cijevi zbog slijeganja i skupljanja tla.
Zastarjela infrastruktura ostaje nisko na listi prioriteta
Većina europske vodovodne mreže, koja obuhvaća oko 4,4 milijuna kilometara cijevi, izgrađena je nakon Drugog svjetskog rata i danas je zastarjela. Pomicanje tla, temperaturne promjene i kemijski sastav vode dodatno oslabljuju cijevi, povećavajući rizik od kvarova.
Problem je i nedovoljno ulaganje. Voda se desetljećima smatrala jeftinim i lako dostupnim resursom, pa infrastruktura nije uvijek dobivala potrebnu financijsku i političku pozornost. Istodobno, niske cijene vode otežavaju obnovu mreže, tvrde iz državnih vodovodnih tvrtki. U nekim europskim državama, poput Rumunjske, kubični metar stoji tek oko 1,5 eura.
Europski pružatelji vodnih usluga godišnje ulažu oko 36,6 milijardi eura, no mnoge zemlje i dalje imaju velik zaostatak u održavanju. Problem dodatno usložnjava rascjepkanost sustava: Njemačka i Francuska imaju više od 5000 raznih pružatelja vodnih usluga. Mnogi od njih premali su da bi sami financirali potrebna ulaganja u tehnologiju i infrastrukturu.
Rješenje zato nije samo u višim računima za vodu, već u priznavanju njezine stvarne vrijednosti za gospodarstvo, zdravlje i energetsku sigurnost te kombiniranju tarifa, poreza i javnog novca za obnovu mreže.
Europski sektori koji ovise o velikoj potrošnji vode – uključujući poljoprivredu, energetiku i proizvodnju poluvodiča, vrijede 192 milijarde eura te bi do 2030. godine mogli dosegnuti vrijednost od bilijun eura, uz istovremeni porast potražnje za vodom od 2,6 puta. Bez pouzdane i dobro nadzirane opskrbe vodom ti se sektori mogu suočiti s ograničenjima u proizvodnji, budući da ona ovisi o stalnoj dostupnosti vode.
Prema podacima Eurostata, gubitak vode od 1 posto povećava potrošnju energije za 3 posto i dovodi do ispuštanja oko 119 milijuna tona CO2.
AI može otkriti ono što je dosad bilo nevidljivo
Digitalizacija može bitno promijeniti način upravljanja vodovodnim sustavima, tvrde sada. Planira se raspon metoda: od povremenih kontrola i popravaka nakon kvara na početku, prema stalnom nadzoru i prediktivnom održavanju kasnije.
Sustavi za otkrivanje curenja u stvarnom vremenu, akustično praćenje podzemnih zvukova i AI upravljanje tlakom mogu rano otkriti probleme i smanjiti pucanje cijevi. Umjetna inteligencija može povezivati podatke sa satelita, meteoroloških postaja, senzora, podzemnih voda i akumulacija kako bi tjednima, a u povoljnim uvjetima i mjesecima unaprijed upozorila na sušu.
Water Europe pritom zagovara europski sustav razmjene podataka o vodi koji bi različitim institucijama omogućio rad s usklađenim i pouzdanim informacijama.
Digitalizacija ranjivog sektora nije bez rizika…
Digitalizacija, međutim, nosi i rizike. Vodovodni sustavi dio su kritične infrastrukture, pa moraju biti zaštićeni od kibernetičkih napada unutardržavnih i stranih aktera te mogućih pogrešaka algoritama.
Potencijalne koristi ipak su velike. Water Europe procjenjuje da bi AI-podržana modernizacija mogla donijeti oko 3 milijarde eura godišnjih ušteda i više od 13.000 radnih mjesta. Osim vode, smanjila bi se i potrošnja energije i kemikalija potrebnih za crpljenje i obradu vode, tvrde.
Međunarodni dan vode: Gotovo pola stanovništva uz obale Sredozemlja nema dovoljno vode
