Europska komisija traži od država članica da razmotre smanjenje potrošnje nafte i plina, posebno u prometnom sektoru, u pripremi za „dugotrajne poremećaje” u opskrbi energijom uzrokovane ratom u Iranu. Zahtjev, koji je uputio povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen, odražava strah da se sukob u Perzijskom zaljevu pretvara iz problema cijena u potpunu krizu opskrbe energijom, s ozbiljnim posljedicama za globalno gospodarstvo.
U pismu ministrima gospodarstva državama članica, u koje je Politico imao uvid, Jørgensen je naveo da bi nacionalne vlade trebale razmotriti „dobrovoljne mjere smanjenja potražnje … s posebnim naglaskom na prometni sektor”. To bi moglo značiti da vlade od građana zatraže da manje voze ili lete kako bi se gorivo sačuvalo za važnije svrhe, što se već događa u nekim azijskim zemljama.
Europski ministri energetike održat će hitan sastanak u utorak kako bi raspravili načine rješavanja energetske krize. U svom pismu Jørgensen je naveo da se europski prometni sektor suočava s rastućim troškovima i nestašicama zbog velike ovisnosti o Perzijskom zaljevu, iz kojeg je EU uvozila više od 40 posto goriva za zrakoplove i dizela.
Raste strah od nestašica
Dodao je da se sve veći nedostatak dodatno pogoršava ograničenom dostupnošću alternativnih dobavljača i rafinerijskih kapaciteta za određene proizvode unutar EU-a. „Države članice trebale bi se suzdržati od donošenja mjera koje bi mogle povećati potrošnju goriva, ograničiti slobodan protok naftnih proizvoda ili obeshrabriti proizvodnju u rafinerijama EU-a”, rekao je Jørgensen. Dodao je da bi zemlje trebale uzeti u obzir prekogranične učinke nacionalnih mjera kako bi se očuvala „usklađenost na razini EU-a”.
Za sada europske zemlje još nisu uvele mjere smanjenja potražnje, koje su bile uobičajene tijekom naftnih kriza 1970-ih, kada su vlade uvodile racionalizaciju benzina i „dane bez vožnje”. Međunarodna agencija za energiju već je iznijela popis prijedloga za smanjenje potražnje u ovoj situaciji, uključujući poticanje rada od kuće i snižavanje ograničenja brzine na autocestama.
Pismo dolazi u trenutku kada slabi uvjerenje da će rat u Iranu uskoro završiti, što povećava vjerojatnost dugoročnih nestašica. Zemlje EU-a trebale bi se „pravodobno pripremiti u očekivanju potencijalno dugotrajnog poremećaja”, rekao je Jørgensen. Visoki energetski dužnosnik također je preporučio državama da pojačaju praćenje i razmjenu informacija, „odgode neesencijalno održavanje rafinerija” te razmotre povećanje korištenja biogoriva kao zamjene za fosilna goriva.
