Europa ponovno strahuje da bi se mogla suočiti s novim migrantskim valom. Nakon nekoliko godina zatišja, poruke iz Bruxellesa i sve češća upozorenja Frontexa jasno sugeriraju – pritisak na vanjske granice Europske unije ponovno raste. Iz europskih institucija stižu pozivi na “pojačani oprez” i pripremu za moguće izvanredne mjere, jer, kako kažu diplomati u Bruxellesu, “situacija na terenu podsjeća na razdoblje prije migrantske krize 2015. godine”.
Europska komisija i Frontex posljednjih tjedana bilježe porast nezakonitih prelazaka, osobito duž tzv. balkanske rute. Bruxelles poziva članice da ojačaju granične kapacitete i ubrzaju dogovor o novom Paktu o migracijama i azilu. N,o iza službenih izjava nazire se stari problem – unutar Unije još uvijek nema jedinstvenog stava o tome što zajednička migracijska politika uopće znači.
Dok Bruxelles traži rješenja, države srednje Europe i Balkana – Srbija, BiH i Hrvatska – već se nose s posljedicama. Hrvatska se nalazi na vanjskoj granici Schengena, a BiH i Srbija čine svojevrsnu tampon-zonu u kojoj se migranti zadržavaju mjesecima. Humanitarne organizacije na terenu upozoravaju da broj ljudi u pokretu ponovno raste, osobito na potezu od Grčke preko Sjeverne Makedonije prema BiH.
Hrvatska kao čuvar vanjske granice
Od ulaska u Schengen, Hrvatska je preuzela ključnu ulogu čuvara vanjske granice EU-a. Premda službene brojke govore o smanjenju nezakonitih prelazaka, policijski izvori navode da pritisak ne jenjava, posebice u pograničnim područjima uz BiH. Upozoravaju da migracijski valovi više nisu sezonski, već konstantni, a s njima dolaze i novi sigurnosni izazovi.
Zagreb često ističe “dobru suradnju” sa Sarajevom i Beogradom, no na terenu ta suradnja nije uvijek učinkovita. BiH se suočava s institucionalnim zastojima, dok Srbija balansira između europske politike i pritisaka s istoka. Takva kombinacija stvara prostor za neregulirane rute, pa Balkan i dalje ostaje najpropusniji dio europske granice. Dok europska javnost pozorno prati rat u Gazi, sigurnosni analitičari sve češće upozoravaju da bi sljedeći veliki migracijski val mogao stići iz Afrike. Nigerija, DR Kongo, Sudan i Etiopija već sada proizvode milijune izbjeglica koje se kreću prema sjeveru. Klimatske promjene, nestašica hrane i politički kaos potiču masovne migracije koje se mogu preliti i na europski kontinent.
Stručnjak za međunarodne odnose i bivši ministar Božo Kovačević kaže da je Europa danas spremnija nego prije deset godina, ali i da je raspoloženje prema migrantima u međuvremenu – potpuno promijenjeno. “Europa je spremnija u sprečavanju ilegalnih migracija i jasno je da se raspoloženje unutar EU-a promijenilo. Generalna sklonost prema migrantima zamijenjena je averzijom. Istodobno, Europa koja ima izrazite demografske probleme ne može održati ekonomsku održivost bez migranata. Vlade će zato morati provoditi uravnoteženu migracijsku politiku”, kaže Kovačević.
Naglašava i razliku u percepciji izbjeglica: “Averzija prema imigrantima iz Ukrajine nije ni približna onoj prema migrantima iz drugih zemalja. No, ono što se događa na tlu Ukrajine nosi rizik širenja sukoba i na druge dijelove Europe – upozorava.
Govoreći o afričkim kriznim žarištima, Kovačević napominje da “od Konga do Europe ima dalek put, ali da su sva krizna područja istodobno i izvori migracija prema razvijenijim državama”. “Ključ rješenja je u sprječavanju ratova ili njihovom učinkovitom gušenju. Sukobi u Nigeriji i napadi Boko Harama nisu izravna prijetnja SAD-u, ali zbog percepcije da stradavaju kršćani, u američkoj desnoj biračkoj bazi, posebno među evangelistima, postoji spremnost da se intervenira protiv tih terorista”, objašnjava Kovačević.
Dodaje i da su Trumpove izjave o mogućoj intervenciji “odgovor na očekivanja biračke baze, a ne nužno stvarna prijetnja”.
Gaza – sukob bez izlaza
U kontekstu Bliskog istoka, Kovačević podsjeća da mir koji je nekada obećavao američki bivši predsjednik Donald Trump nije ostvaren. “Netanyahu je posvećen uništenju Hamasa i potpunoj okupaciji Gaze. Trump je pokušao obuzdati negativne posljedice takve politike, svjestan da se svijet suočava s optužbama za genocid nad Palestincima. No, ishod ovisi o tome hoće li Trump uopće biti u mogućnosti zaustaviti Netanyahuovu agendu”, kaže Kovačević.
Ratovi u Africi i na Bliskom istoku potiču migracijske valove više nego ekonomski razlozi. Tamo gdje mir izostaje, raste broj izbjeglica. Europska unija, upozoravaju analitičari, mora shvatiti da su humanitarna i sigurnosna politika dvije strane iste medalje. Kao država članica Schengena, Hrvatska je na prvoj liniji provedbe europske migracijske politike iako ta politika često nije jasno definirana. Dok Bruxelles poziva na solidarnost, pojedine članice inzistiraju na zatvaranju granica. Hrvatska se nalazi u procjepu između europske obveze i realnosti na terenu.
Europa ponovno stoji na raskrižju. S jedne strane, suočava se s humanitarnom odgovornošću prema ljudima koji bježe od ratova; s druge, s političkim pritiskom birača koji traže sigurnost. Hrvatska, iako mala po teritoriju, postala je važan igrač u održavanju ravnoteže između te dvije krajnosti.
