Kada je Jared Kushner ušao u prostoriju za brifinge kako bi objavio rezultate dvodnevnih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, nije pokušavao prikriti koliko su razgovori bili teški. „Činjenica je da među stranama trenutačno nema povjerenja”, rekao je Trumpov zet i bliski izaslanik tijekom brifinga nakon pregovora. „Vodili su se prilično teški razgovori.” Dvije strane, od kojih je jednu predvodio suradnik Kremlja, a drugu šef ukrajinske obavještajne službe, raspravljale su o svim najtežim temama, uključujući i najosjetljivije pitanje: sudbinu spornih teritorija. Pritom su se obje strane čvrsto držale vlastitih ciljeva, prema riječima sudionika upoznatih s pregovorima.
Atmosfera se od prvog do drugog dana vidljivo promijenila. U utorak su pregovori trajali četiri i pol sata, a dužnosnici u Abu Dhabiju opisali su ih kao „konstruktivne”. U srijedu, kada je sastanak završio nakon samo dva sata, jedino što su mogli reći bilo je da su razgovori protekli u „neutralnom” ozračju. Najvažnija objava odnosila se na pitanje planirane razmjene ratnih zarobljenika. Kushner je rekao da bi to mogla biti najveća razmjena od početka rata, no čak ni o tome nisu objavljene konačne, dogovorene brojke.
Unatoč suzdržanim izjavama, sastanak održan u klimatiziranim prostorijama, u kojem je osoblje sudionicima neprestano donosilo kavu, sendviče, pa čak i pizzu, ipak je predstavljao važan trenutak u dugom i isprekidanom procesu postizanja mira nakon gotovo pet godina rata, piše Politico.
O čemu se razgovaralo?
Tijekom dvodnevnih pregovora nije bilo važne teme koja nije otvorena, no pitanje teritorija će biti najteže riješiti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su ukrajinski pregovarači ostvarili veliku pobjedu već prvog dana jer su uspjeli uvjeriti Amerikance da prihvate njihovu procjenu položaja bojišnice, kao i činjenicu da je Rusija osvojila znatno manje ukrajinskog teritorija nego što tvrdi. Teško je očekivati brzo rješenje tog pitanja, iako američki dužnosnici u privatnim razgovorima tvrde da su obje strane pokazale određenu fleksibilnost.
Zelenski i dalje inzistira, a čini se da se s time slažu i američki posrednici, da se pitanja koja se odnose na sudbinu ukrajinskog teritorija mogu razmatrati isključivo na razini državnih čelnika. Takav je sastanak, međutim, još uvijek vrlo daleko. Dogovor je postignut o potencijalno najvećoj razmjeni ratnih zarobljenika od početka ruske invazije 2022. godine. Kushner je jasno dao do znanja da će njegova provedba ovisiti o odobrenju Vladimira Putina, koje će pokušati ishoditi tijekom posjeta Moskvi u četvrtak.
Posjet Moskvi ključan je za daljnji tijek pregovora. Kushner je rekao da mu je jedan od glavnih ciljeva razgovora s Putinom dobiti njegov pristanak da se Europljani uključe u sljedeći krug pregovora. „Vjerujem da ćemo Steve i ja, nadam se već sutra u Moskvi, uspjeti ishoditi pristanak predsjednika Putina za takav razvoj događaja. Mislim da ćemo, ako on na to pristane, moći ostvariti mnogo veći napredak”, rekao je. Nakon toga Amerikanci planiraju otputovati u Dublin, gdje će se osobno sastati sa Zelenskim i pokušati pogurati pregovarački proces. Ukrajinci žele što prije dogovoriti datum sljedećeg kruga pregovora jer se nadaju postizanju sporazuma do kraja godine. Pritom Rusija pojačava napade na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu i energetska postrojenja, a pred Ukrajinom je još jedna zima.
BREAKING: Steve Witkoff and Jared Kushner arrive in Moscow for a meeting with President Putin. https://t.co/dp4mtgWaZi
— Kirill Dmitriev (@kadmitriev) November 12, 2026
Veliki zaokret
Možda je najveća promjena posljednjih dana upravo u stavu Sjedinjenih Američkih Država. Otkako se Trump prije gotovo dvije godine vratio na vlast, Kijev i Bruxelles pokušavaju uvjeriti Washington da ozbiljnije uzme u obzir njihove argumente. Čini se da je to lobiranje ukrajinskih europskih saveznika napokon urodilo plodom. Kushner i Witkoff sada žele uključiti europske dužnosnike u sljedeći krug pregovora kako bi se moglo prijeći na jednu od Putinovih najvažnijih opsesija: odnose s NATO-om i budući sustav europske sigurnosti. „Europljani moraju biti za pregovaračkim stolom”, rekao je Kushner tijekom brifinga.
„Više smo puta izravno poručili predsjedniku Putinu i njegovu timu da je jedini način da se ovo postigne taj da oni budu uz nas. Mislim da su spremni prihvatiti takav pristup.” Ukrajinski pregovarači izjavili su da je ruski stav počeo omekšavati i postajati otvoreniji za dijalog tek nakon što su SAD otvorile pitanje poslijeratnih rješenja za obje strane. Promijenio se i američki stav prema Ukrajini. Prije samo nekoliko tjedana Trump je ljutito zahtijevao smjenu Zelenskog. Sada, međutim, Kushner pažljivo hvali ukrajinski pregovarački tim i „velike napore” koje je uložio u Abu Dhabiju. I Ukrajinci su izrazili zahvalnost američkoj strani.
Jedno je dobiti poziv za sudjelovanje u stvarnim pregovorima s Rusijom i Ukrajinom, a Europljani još nisu dobili ni tu priliku. No nešto je sasvim drugo sudjelovati u pregovorima i utjecati na njihov tijek kada do njih napokon dođe. Kako bi to ostvarila, Europa mora mudro odabrati svoje predstavnike. Zelenski je poručio da želi sudjelovati u dogovoru o tome tko će predstavljati Europu za pregovaračkim stolom te da bi Europu trebala predstavljati samo jedna osoba. Također želi da se odluka donese do kraja mjeseca. Dosadašnji europski pristup, međutim, bio je sve samo ne jedinstven i koordiniran. Na marginama pregovora u Abu Dhabiju sudjelovali su predstavnici Europske komisije, Europskog vijeća, NATO-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Italije.
Europa u opasnom trenutku
Ako posljednji krug pregovora nije donio ništa drugo, onda je barem promijenio položaj Europe. Nakon višemjesečne zabrinutosti da će ostati po strani, Europa se sada, naravno uz Putinovo odobrenje, našla usred najopasnijih pregovora u novijoj povijesti kontinenta. Jedno od ključnih pitanja jest u kojoj će mjeri razgovori o promjeni europskog sigurnosnog poretka, koji se temelji na NATO-u, biti povezani s mirovnim pregovorima o Ukrajini. Europske zemlje već dugo zagovaraju da Ukrajina dobije što snažnija sigurnosna jamstva kako bi se spriječilo da Rusija ponovno napadne nakon završetka rata. Američki dužnosnici žele razmotriti mogućnost sklapanja sporazuma o kolektivnoj obrani s Ukrajinom, nalik onome koji imaju članice NATO-a, a u kojem bi čak i sam NATO mogao sudjelovati kao jamac sigurnosti.
Dužnosnici u europskim prijestolnicama ističu da će redoslijed tih pregovora biti presudan. Europska strana pokazala je spremnost na razgovore o širem europskom sigurnosnom sustavu kako bi se otklonila ruska zabrinutost, i to paralelno s mirovnim procesom za Ukrajinu. Međutim, Europljani ne žele pristati na bilo kakve šire reforme prije nego što se postigne mir. “Provedba poslijeratnih sigurnosnih aranžmana neće započeti sve dok se ne postigne dogovor o teritoriju i svim ostalim bilateralnim pitanjima”, rekao je Kushner. Ako se takav stav zadrži, mogao bi odgovarati Europi. No na kraju je sve što se dogovori među dužnosnicima u pregovaračkoj prostoriji ionako privremeno. Dovoljan bi bio jedan telefonski poziv Putina Trumpu da se sve promijeni.
Neki Europljani ipak su oprezni. Njemački dužnosnici koji su sudjelovali u pregovorima u Abu Dhabiju smatraju da je potencijalna korist od cijelog procesa vrlo mala te ga vide kao „rusku zamku” kojom Moskva želi stvoriti lažan dojam da je spremna na mir, rekao je jedan njemački dužnosnik upoznat s pregovorima, koji je želio ostati anoniman kako bi mogao otvoreno govoriti. „Europljani samo pokušavaju preživjeti ovu situaciju”, rekao je dužnosnik.
