Zemlje članice NATO-a pripremaju se za najgori mogući scenarij nakon američkih međuizbora koji se održavaju u utorak. Europski saveznici strahuju da bi poraz republikanaca mogao potaknuti američkog predsjednika Donalda Trumpa da znatno pojača napade na Sjevernoatlantski savez, reklo je za Politico pet diplomata NATO-a, koji su željeli ostati anonimni. Zabrinutost proizlazi iz mogućnosti da bi Trump, ako ga Kongres ograniči u provođenju unutarnje politike, mogao pokušati učvrstiti svoju ostavštinu na vanjskopolitičkom planu, gdje ima više slobode djelovanja. To bi, prema riječima troje diplomata, moglo značiti povlačenje još tisuća američkih vojnika iz Europe.
„Kod predsjednika koji ulaze u završno razdoblje mandata obično dolazi do kombinacije iskaljivanja frustracija i avanturizma u vanjskoj politici”, rekao je jedan visoki europski dužnosnik za obranu. Napadi na NATO, dodao je, dosljedan su dio Trumpova pogleda na svijet. Pomoćnica glasnogovornika Bijele kuće Olivia Wales poručila je da je „predsjednik Trump učinio više za NATO nego bilo tko drugi”. Kao dokaz navela je dogovor saveznika o povećanju izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a do 2035. godine, jačanje američke vojne prisutnosti na Grenlandu te Trumpove napore za okončanje ruske agresije na Ukrajinu.
Ipak, Trump i dalje smatra da su saveznici iz NATO-a trebali stati uz SAD tijekom rata u Iranu, rekla je Wales. Dodala je da se predsjednik nikada neće pomiriti s „kontroliranim propadanjem Zapada” te da će nastaviti odlučno promicati američke interese u zemlji i inozemstvu. Neki ocjenjuju da će demokrati osvojiti većinu u Zastupničkom domu, a možda i preuzeti kontrolu nad Senatom. Istodobno je Trumpova osobna popularnost pala na najnižu razinu. Zabrinutost saveznika odražava sve veće napetosti između Europe i SAD-a, nakon što je Washington Ukrajini uskratio pristup satelitskim uslugama Starlinka te nakon novog približavanja Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, nekoliko tjedana uoči izbora. Dodatni napadi na NATO zadali bi novi udarac Savezu u trenutku kada Rusija pojačava sabotažne aktivnosti i hibridni rat diljem Europe. „Mogao bi biti jako bijesan”, rekao je jedan diplomat NATO-a. U tom bi slučaju, dodao je, „bio vrlo oštar”.
Vojnici, novac i Ukrajina
U središtu zabrinutosti nalazi se očekivana revizija rasporeda američkih snaga u Europi, koja bi trebala biti dovršena do prosinca. Ako Trump bude spriječen u provođenju unutarnje politike, mogao bi znatno proširiti povlačenje američkih vojnika kako bi pridobio potporu svoje baze MAGA, smatraju troje diplomata. Trump bi također mogao uvjetovati nastavak američke vojne prisutnosti u Europi prihvaćanjem mirovnog sporazuma za Ukrajinu koji podupire Washington, upozorila je Oana Lungescu, bivša dužnosnica NATO-a i ugledna suradnica britanskog Kraljevskog instituta za obrambene studije (RUSI). „Postoji rizik da se sve te stvari, revizija rasporeda američkih snaga, Ukrajina i europski sigurnosni poredak, nekako tretiraju kao dio mnogo šireg dogovora s Putinom”, rekla je Lungescu, upozorivši da bi to stvorilo vrlo opasnu situaciju za europsku sigurnost.
Trump bi, prema riječima diplomata, mogao odlučiti i smanjiti američke uplate u zajednički proračun NATO-a, ograničiti program PURL, kojim Savez podupire kupnju oružja za Ukrajinu, te dodatno produbiti odnose s Rusijom. Veliki izborni poraz republikanaca mogao bi donijeti i značajne promjene u Pentagonu, što bi utjecalo na planove koji se trenutačno pripremaju u tom ministarstvu.
Ministar obrane Pete Hegseth postao je izrazito nepopularan u Kongresu zbog odbijanja da zastupnicima, osobito demokratima, redovito podnosi izvješća o proračunu i vojnim operacijama. Zbog toga se nagađa da bi Hegseth mogao napustiti dužnost u slučaju teškog izbornog poraza Trumpovih republikanaca. Kongres pod vodstvom demokrata mogao bi pokrenuti istrage o njegovoj odluci da bez obrazloženja smijeni desetke generala i admirala, kao i o posustajanju američkog rata s Iranom. Saslušanja i istrage znatno bi ograničili djelovanje Hegsetha i njegova tima te mogli izazvati neugodnosti za administraciju.
Europa bi mogla biti u problemu
Ako Hegseth ode, promjena vodstva u Pentagonu mogla bi odgoditi odluke o povlačenju američkih vojnika iz Europe za nekoliko tjedana ili mjeseci. U teoriji bi demokratska većina u oba doma Kongresa mogla ograničiti Trumpov manevarski prostor čak i u vanjskoj i obrambenoj politici. Američki zakon trenutačno, naime, propisuje da u Europi mora biti najmanje 76.000 američkih vojnika. Ipak, Jennifer Kavanagh, viša suradnica instituta Defense Priorities, smatra da je upitno bi li takva zakonska ograničenja izdržala sudsku provjeru.
Dodala je da je Trump već pokazao spremnost ignorirati sudske odluke te da njegova administracija redovito zanemaruje proračunske smjernice Kongresa i troši novac na aktivnosti koje zakonodavna vlast nije odobrila. Ako Trump odluči provesti opsežnije povlačenje snaga, Europi će najteže biti nadoknaditi gubitak kapaciteta za elektroničko ratovanje, sustava protuzračne obrane, obavještajne i izviđačke potpore, zračnog dopunjavanja goriva te pojedinih logističkih sposobnosti, upozorila je Kavanagh.
Neki saveznici ipak sumnjaju da će Trump ozbiljno ugroziti NATO. Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović rekao je za Politico da se stalno nagađa o Trumpovu mogućem izlasku SAD-a iz Saveza, ali da se to dosad nije dogodilo. Dodao je da Kongres donosi konačnu odluku o smanjenju broja američkih vojnika u Europi. „Da bismo mogli donositi pretpostavke s velikom vjerojatnošću uspjeha, potreban nam je predmet proučavanja koji donosi racionalne odluke”, rekao je šesti diplomat NATO-a. „Mislim da to trenutačno nije slučaj s aktualnim američkim predsjednikom.”
