Norveški ministar obrane Tore Sandvik upozorio je da bi Rusija mogla preuzeti nadzor nad arktičkom regijom, što bi im moglo omogućiti ugrožavanje Europe hipersoničnim projektilima, piše RBC Ukrajina, pozivajući se na Times. Primijećeno je da je Rusija najveći dio svojega nuklearnog arsenala koncentrirala u Arktičkom oceanu. Ubrzano širi svoju Sjevernu flotu, a ruske podmornice sve se češće otkrivaju u blizini teritorijalnih voda NATO-a.
Glavno žarište napetosti postao je strateški važan prolaz između kopnenog dijela Norveške i arhipelaga Svalbard. Stjecanje nadzora nad tim područjem omogućilo bi Moskvi da svojim brodovima osiguraju nesmetan pristup Atlantskom oceanu. Za Ujedinjeno Kraljevestvo i ostale saveznike to predstavlja izravnu prijetnju, jer bi NATO time izgubio mogućnost praćenja kretanja ruskih podmornica.
Potencijalnu prijetnju predstavljaju hipersonične krstareće rakete Cirkon, sposobne nositi nuklearne bojne glave. Osim toga, Rusija nastavlja razvijati i podvodni dron Posejdon s nuklearnim pogonskim sustavom. Prema riječima norveškog ministra obrane, ako ruske snage uspostave nadzor nad sjevernim prolazom, domet njihova hipersoničnog oružja obuhvaćao bi London, Norvešku i Dansku.
🗣 Norveç Savunma Bakanı Tore Sandvik, Rusya’nın Kuzey Kutbu’ndaki konumunu güçlendirmesinin Batı’yı savunmasız bırakabileceğini belirtti
💬 “Eğer siz denizaltıları takip edemezseniz, NATO’nun kuzey kesimini elinizde tutamazsanız, o zaman hepimiz Rusya’nın tehdidi altında… pic.twitter.com/gNNjHaqSzC
— harici (@haricitr) June 1, 2026
Jačanje istočnog krila
Izvor iz Timesa navodi da se pomorska obrambena strategija NATO-a temelji na nadzoru i blokiranju uskih morskih prolaza kojima ruska flota može izaći na svjetska mora i oceane. Savez trenutačno učinkovito kontrolira dva od triju takvih pravaca: Bospor, koji predstavlja ulaz u Crno more, te danski tjesnac, koji ograničavaju izlaz iz Baltičkog mora. Treći, sjeverni pravac i dalje ostaje područje mogućeg zaoštravanja napetosti.
Europska unija sve češće izražava zabrinutost zbog mogućeg širenja agresivne politike Kremlja. Postoje strahovanja da bi Vladimir Putin mogao pokušati proširiti djelovanje izvan ukrajinskog bojišta te pojačati pritisak na europske države.
Ranije je Reuters izvijestio da NATO već razrađuje scenarije mogućega oružanog sukoba s Rusijom na području baltičkih država. Savez, među ostalim, planira ojačati svoje istočno krilo novom vojnom strukturom koja bi omogućila brzo raspoređivanje snaga u Latviji i Estoniji u slučaju prijetnje.
