Dramatične posljedice najtoplijeg ljeta od početka službenih mjerenja odrazile su se na cijeli europski kontinent, gdje su šumski požari u 2026. godini već progutali 700.000 hektara zemljišta. Povjerenica Europske komisije za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib upozorila je tijekom rasprave u Europskom parlamentu kako je čak 16 država članica pretrpjelo iznadprosječnu štetu. Zapaljeni tereni i ekstremni toplinski valovi ostavili su dubok trag na europskom gospodarstvu, pri čemu je sektor poljoprivrede bio pod najvećim udarom.
Štete izazvane sušama, požarima i ekstremnim vrućinama u Europskoj uniji već se procjenjuju na 28,3 milijarde eura. Odgovarajući na krizu na terenu, EU je tijekom ovog ljeta intervenirala na svih deset zahtjeva za pomoć unutar svojih granica te na dva upućena izvan Europe. U tim je operacijama sudjelovalo 777 vatrogasaca iz 14 zemalja sa 18 terenskih timova, dok su zračne snage reagirale čak 40 puta.
U ovome trenutku Europska unija na raspolaganju ima flotu od 18 zrakoplova i pet helikoptera, od kojih je jedan po prvi put u potpunosti financiran sredstvima EU-a. Kako bi se učinkovitije nosila s budućim nepogodama, Komisija najavljuje uspostavljanje novog vatrogasnog centra na Cipru namijenjenog mediteranskom području. Centar će biti opremljen sa šest kanadera i poligonima za obuku, čime se pravi korak prema formiranju “europskih vatrogasaca”.
Jačanje preventivnih mehanizama i europske civilne zaštite
U borbi s vatrenom stihijom ključnu ulogu igra i Europski informacijski sustav za šumske požare (EFFIS). Sustav koristi satelitske snimke i dronove za praćenje širenja požara uživo te predviđanje nadolazećih opasnosti na terenu.
Potpredsjednica Mreže za otpornost i upravljanje katastrofama, hrvatska eurozastupnica Željana Zovko, istaknula je nužnost preusmjeravanja europskih politika. Prema njezinim riječima, Unija mora napustiti model djelovanja tek nakon nastanka katastrofe te izgraditi sustav utemeljen na prevenciji i brzom raspoređivanju zajedničkih snaga.
Kao konkretan primjer potrebe za integracijom civilne zaštite u ukupnu sigurnost EU-a, Zovko je navela ovogodišnje požare u Hrvatskoj – od područja Omiša i Lokve Rogoznice do otoka Brača. Rasprava u Parlamentu odvija se usporedo s reformom Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, za koji je u novom financijskom okviru predviđeno gotovo 11 milijardi eura.
Iskustvo s terena kao temelj europskih odluka
Osim toga, Zovko je podržala osnivanje Europske udruge vatrogasaca (EFFIS) u Berlinu radi bolje razmjene iskustava i strukturiranijeg zastupanja interesa službi na terenu. Naglasila je da se europska politika ne smije oblikovati isključivo u institucijama, već mora uvažiti realne izazove s kojima se vatrogasci svakodnevno suočavaju.
“Vatrogasci su prvi na terenu kada je sustav stavljen na najveći test. Zato europsku politiku civilne zaštite ne možemo graditi samo u institucijama. Iskustvo hrvatskih vatrogasaca, posebno nakon požara kakve smo vidjeli ovog ljeta, mora biti dio europskih odluka o tome kakve kapacitete trebamo, gdje ih trebamo imati i koliko ih brzo možemo staviti u funkciju”, rekla je Zovko.
