Samit čelnika EU-a u četvrtak, na koji dolazi i premijer Andrej Plenković, pokazat će hoće li Unija ostati na okupu ili će je Donald Trump uspjeti podijeliti. Spor među europskim vladama oko korištenja ruske imovine zamrznute od invazije Vladimira Putina na Ukrajinu za financiranje obnove zemlje razotkriva dublje podjele na kontinentu o tome kako se nositi s novim svjetskim poretkom i dosad nezabilježenim pritiskom iz SAD-a. „Žele nas učiniti slabima“, rekao je visoki dužnosnik EU-a upoznat s transatlantskim odnosima i pripremama za samit.
Europsko vijeće ovaj tjedan mora učiniti dvije stvari. Čelnici trebaju opipljive rezultate, posebno u vezi s financiranjem Ukrajine. No vlade glavne struje također poručuju da moraju braniti EU u trenutku kada Bijela kuća pokušava utjecati na politiku, a više europskih čelnika, od mađarskog Viktora Orbána do češkog Andreja Babiša, odbacuje uvriježeno razmišljanje Bruxellesa. Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da bi EU bila teško oštećena godinama ako se ne postigne dogovor o financiranju Ukrajine te da će svijetu pokazati da nisu sposobni stajati ujedinjeni.
Dužnosnici Trumpove administracije vrše pritisak na europske vlade da odbace plan korištenja 210 milijardi eura ruske imovine za financiranje Ukrajine, rekla su za Politico četiri dužnosnika EU-a uključena u rasprave. Kad su se čelnici EU-a sastali u Bruxellesu u listopadu, nisu uspjeli postići dogovor o blokiranom novcu jer se Belgija tome usprotivila. Dva mjeseca kasnije jasno je da problem EU-a zapravo nije Belgija nego Trump. Već jučer se vidjelo da su izgledi za postizanje dogovora postali lošiji, rekao je visoki dužnosnik koji je govorio pod uvjetom anonimnosti. „Htio sam zaplakati“, rekao je o raspoloženju na sastanku ministara za europske poslove u Bruxellesu koji su pripremali samit.
‘Neuspjeh bi bio katastrofa za Europu’
Ukrajini očajnički treba novac jer se suočava s proračunskim manjkom od 71,7 milijardi eura sljedeće godine. Ako novac ne počne pristizati do travnja, morat će smanjiti javnu potrošnju, što bi moglo pogoditi moral i sposobnost daljnje obrane, gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije punog opsega. Belgijska vlada tvrdi da se protivi korištenju ruske imovine za financiranje zajma zbog potrebe da zaštiti vlastite porezne obveznike u slučaju da bi se novac jednog dana morao vratiti. Za druge europske zemlje riječ je o širim geopolitičkim pitanjima.
Američka kampanja utjecaja, u kojoj dužnosnici Trumpove administracije zaobilaze Bruxelles i vode pozadinske razgovore s nacionalnim prijestolnicama, dovela je do toga da su se Italija, Bugarska, Malta i Češka pridružile skupini zemalja koje se protive planu. Neuspjeh bi bio katastrofa za ugled EU-a u svijetu, rekli su europski dužnosnici, s obzirom na poruku koju bi time poslao. Manfred Weber, čelnik desnocentrističke Europske pučke stranke, najveće političke obitelji u EU-u, u utorak je dao upečatljivu ocjenu pogoršanih odnosa.
„SAD očito više nije vođa slobodnog svijeta“, rekao je novinarima u Strasbourgu, gdje se ovaj tjedan održava sjednica Europskog parlamenta. Trumpova administracija se „udaljava od nas“. Financijski slaba Ukrajina imala bi slabiju pregovaračku poziciju u mirovnim pregovorima, što bi potkopalo njezine izglede za trajni mir potreban za obnovu nakon ratnih razaranja. „Nemam ni pravu riječ“, rekao je estonski premijer Kristen Michal na pitanje što bi se dogodilo ako EU ne uspije postići dogovor o zajmu.
Spominje se nuklearna opcija, ali uz golemi rizik
Prema procurjelom nacrtu mirovnog plana koji su pregovarali Bijela kuća i Kremlj, Washington želi dio zamrznute ruske imovine koristiti za financiranje obnove pod vodstvom SAD-a. Oslobađanje zamrznute imovine Ukrajini u okviru reparacijskog zajma omogućilo bi Kijevu da sam odluči kamo će usmjeriti novac, pri čemu Francuska zagovara pristup „Europa na prvom mjestu“ u potrošnji na naoružanje. Trump također vrši pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da Rusiji prepusti velike dijelove snažno utvrđenog i strateški važnog teritorija u Donbasu, teritorija koji Kremlj trenutačno ne kontrolira. Bijela kuća odbacila je optužbe Bruxellesa o upletanju.
„Nagađanja anonimnih izvora koji nisu bili prisutni tim razgovorima ne treba shvaćati ozbiljno“, rekla je zamjenica glasnogovornice Bijele kuće Anna Kelly. „Jedini cilj Sjedinjenih Država jest donošenje mira ovom sukobu… I Ukrajinci i Rusi jasno su iznijeli svoje stavove o zamrznutoj imovini, a naš je jedini posao omogućiti razmjenu koja može dovesti do dogovora.“ Zastali pregovori u utorak doveli su do toga da su dužnosnici i čelnici EU-a sve češće spominjali „nuklearnu opciju“: progurati reparacijski zajam kvalificiranom većinom. Drugim riječima, ignorirati prigovore nekih zemalja i nastaviti dalje. No neki su dužnosnici upozorili da bi to dodatno razderalo već ionako podijeljenu Uniju i vjerojatno je gurnulo u pravu krizu. Druga mogućnost jest da neke zemlje jednostavno ponude ograničene bilateralne zajmove.
„Važno je imati Belgiju u tom dogovoru, ali vidjet ćemo“, rekla je latvijska premijerka Evika Siliņa u utorak. „Ako je ovo glasanje kvalificiranom većinom jedina opcija, zašto ne? Važno je da EU pokaže svoju snagu i sposobnost donošenja snažne odluke jer već dugo radimo na ovome i obećali smo Ukrajini financijsku pomoć, a zamrznuta imovina doista je dobar izvor“, rekla je. Siliņa je zatim dodala: „Za Belgiju, mislim da im ne želim da postanu druga Mađarska.“ Kako razgovori među europskim dužnosnicima nisu donijeli dogovor, čelnici će na samitu u četvrtak imati neuobičajen zadatak da rješenje moraju pronaći osobno.
