Europa se mora hitno pripremiti na scenarij u kojem će se globalna temperatura do kraja stoljeća povećati između 2,8 i 3,3 stupnja Celzija, upozorava Europski savjetodavni odbor za klimatske promjene (ESABCC). U protivnom, posljedice za javno zdravlje, infrastrukturu i gospodarstvo mogle bi biti razorne. U najnovijem izvješću ESABCC navodi kako Europa već sada osjeća posljedice nedovoljne i zakašnjele prilagodbe klimatskim promjenama, dok se rizici ubrzano približavaju granicama na koje se društva i sustavi više neće moći prilagoditi.
Član ESABCC-a i glavni direktor Kraljevskog nizozemskog meteorološkog instituta (KNMI) Maarten van Aalst poručio je da prilagodba ekstremnijim temperaturama nije nerješiv problem.
„Prilagodba nije raketna znanost. Može se postići boljim razumijevanjem rizika i jačanjem sustava ranog upozoravanja“, rekao je van Aalst, naglašavajući da Europa već raspolaže znanjem, ali kasni s konkretnim djelovanjem.
Europa kasni – mjere su spore i nedovoljne
Prema izvješću, postojeći napori za prilagodbu klimatskim promjenama dolaze prekasno i uglavnom se provode postupno, što nije dovoljno za brzinu i razmjere klimatskih promjena s kojima se kontinent suočava. Posebno zabrinjava podatak da bi porast globalne temperature od oko tri stupnja Celzija bio dvostruko veći od cilja postavljenog Pariškim sporazumom iz 2015. godine, kojim se nastojalo zadržati zagrijavanje znatno ispod dva stupnja.
Van Aalst upozorava da Europa već sve češće trpi posljedice ekstremnih vremenskih pojava. Kao primjere navodi smrtonosne poplave u njemačkoj dolini Ahr 2021. godine, zatim poplave u španjolskoj Valenciji 2024., kao i sve intenzivnije ljetne toplinske valove i šumske požare koji su obilježili prošlu godinu: „Mnogi rizici približavaju se pragu prilagodbe“, upozorio je, dodajući da bi bez odlučnijih mjera štete mogle postati trajne i nepopravljive.
ESABCC preporučuje da se Europa počne pripremati i za još toplije scenarije, uključujući testiranje otpornosti na klimatske promjene u uvjetima ekstremnog zagrijavanja. Odbor također traži da se otpornost na klimatske promjene uključi u sve politike Europske unije, a ne da ostane izdvojena tema. Uz javna sredstva, ističe se potreba za dodatnim ulaganjima, uključujući i privatno financiranje, kako bi se ubrzala prilagodba i smanjili budući gubici.
Sprječavanje najgoreg scenarija ostaje ključno
Iako prilagodba postaje sve važnija, ESABCC naglašava da je sprječavanje svijeta s ovako visokim stupnjem globalnog zagrijavanja i dalje presudno. U suprotnom, Europa bi se mogla suočiti s ozbiljnim posljedicama po zdravlje stanovništva, stabilnost infrastrukture i dugoročnu održivost gospodarstva.
