Dana 23. kolovoza obilježava se Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se 23. kolovoza. Dan je posvećen milijunima ljudi koji su tijekom 20. stoljeća bili žrtve režima koji su gušili temeljna ljudska prava, slobodu, demokraciju i ljudsko dostojanstvo.
Datum 23. kolovoza odabran je zbog povijesnog događaja koji je prethodio jednom od najtragičnijih razdoblja europske povijesti. Naime, 23. kolovoza 1939. godine potpisan je sporazum Molotov-Ribbentrop između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza, uz tajne protokole kojima su dvije sile podijelile područja Europe u sfere interesa. Sporazum je prethodio njemačkom napadu na Poljsku i početku Drugog svjetskog rata.
Sjećanje na žrtve nacizma, fašizma i komunizma
Europski parlament je 2009. godine pozvao na obilježavanje 23. kolovoza kao europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, uz naglasak da se taj dan obilježava dostojanstveno i nepristrano.
Svrha obilježavanja nije samo prisjećanje na prošlost, već i upozoravanje na posljedice sustava u kojima su sloboda pojedinca, demokratske institucije i temeljna prava bili potisnuti ili potpuno ukinuti.
Europske institucije u svojim dokumentima posebno ističu potrebu očuvanja sjećanja na žrtve nacističkog i fašističkog režima, staljinizma i drugih totalitarnih komunističkih režima. Istodobno se naglašava važnost povijesnog istraživanja, obrazovanja i čuvanja dokumentacije kako bi buduće generacije mogle razumjeti posljedice političke represije i totalitarizma.
Hrvatska 23. kolovoza obilježava spomendan
U Hrvatskoj se 23. kolovoza obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.
Ovaj datum uveden je kao spomendan izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima 2011. godine, a naziv je dodatno uređen novim Zakonom koji je stupio na snagu 2020. godine.
Hrvatski sabor pritom ističe kako je cilj obilježavanja potaknuti promišljanje o osjetljivim i složenim pitanjima zajedničke europske i hrvatske povijesti te očuvati sjećanje kako bi buduće generacije iz povijesnih iskustava mogle učiti i graditi društvo temeljeno na demokraciji, ljudskim pravima i međusobnom uvažavanju.
Zašto je važno čuvati sjećanje?
Totalitarni režimi tijekom 20. stoljeća ostavili su iza sebe masovna stradanja, političke progone, zatvaranja, deportacije, prisilni rad, mučenja i druge oblike represije. Europska komisija upozorava da je riječ o povijesnom nasljeđu koje ne pripada samo pojedinim državama, nego predstavlja dio zajedničkog europskog iskustva.
Sjećanje pritom ne bi trebalo služiti produbljivanju podjela, nego razumijevanju prošlosti i jačanju demokratskih vrijednosti. Europski parlament naglašava važnost politika sjećanja koje potiču pomirenje, a ne političku instrumentalizaciju povijesti.
„Da se takve tragedije ne ponove“
Obilježavanje 23. kolovoza svake godine podsjetnik je da demokracija, sloboda, vladavina prava i zaštita ljudskih prava nisu vrijednosti koje se mogu uzimati zdravo za gotovo.
Europska komisija naglašava da je sloboda od totalitarizma i autoritarizma temelj europskog projekta, zajedno s demokracijom i vladavinom prava. Sjećanje na žrtve zato nije samo pogled prema prošlosti, nego i podsjetnik na odgovornost današnjih generacija da štite slobodu i dostojanstvo svakog pojedinca.
Dan 23. kolovoza tako ostaje dan sjećanja na milijune žrtava, ali i prilika da se podsjetimo koliko su važni demokracija, sloboda, ljudska prava i mir – vrijednosti na kojima se temelji suvremena Europa.
I.M.
