Europski nogomet, prihodi preko 40 milijardi, ali pitanje održivosti

Europski nogomet nastavlja ići naprijed, ali možda je došao do prekretnice. Ovo je poruka koja proizlazi iz 35. izdanja Deloitteovog Godišnjeg pregleda nogometnih financija, prema kojem je kontinentalno tržište po prvi put premašilo prag od 40 milijardi eura prihoda, dosegnuvši 40,2 milijarde u sezoni 2024.-25. (+6% u odnosu na prethodnu godinu). Rekord potaknut širenjem UEFA-inih i FIFA-inih natjecanja, koja su donijela više utakmica, veće nagrade i veće prihode od televizijskih prava i blagajni. Ali upravo ovaj razvojni model, upozorava Deloitte, riskira da dosegne svoju granicu: “Nogomet se ne može jednostavno osloniti na dodavanje novih sadržaja kako bi se zajamčio održivi rast”, objašnjava Tim Bridge, voditelj Deloitteove sportske poslovne grupe, naglašavajući kako sve zasićenije tržište može naštetiti i igračima i navijačima, na kraju slabeći kvalitetu zabave.

Brojke

—

Međutim, brojke su i dalje impresivne. Pet glavnih europskih liga – Premier League, Bundesliga, La Liga, Serie A i Ligue 1 – generirale su ukupno 21,6 milijardi eura, što je rast od 6%. Premier liga i dalje dominira sa 6,8 milijardi funti prihoda (+8%), koji će prema Deloitteu premašiti 7 milijardi već u 2025-26 zahvaljujući novim televizijskim ugovorima i rezultatima u europskim kupovima. Komercijalni prihodi porasli su 13% na 2,4 milijarde funti, pri čemu samo tradicionalni Big Six čine 73% komercijalnog prometa cijele lige, dok je prihod od stadiona po prvi put premašio milijardu funti. Bundesliga je po prvi put premašila 4 milijarde eura prihoda, potaknuta prije svega rastom reklamnih i televizijskih prava, čemu pogoduje i Europsko prvenstvo koje se igra u Njemačkoj te veća distribucija UEFA-e i FIFA-e. La Liga je porasla na 4,1 milijardu eura, pri čemu Real Madrid i Barcelona sami predstavljaju oko 52% ukupnih prihoda lige, zahvaljujući i prvoj punoj godini komercijalnih aktivnosti na novom Bernabéu i Barceloninom povratku na Camp Nou. Serie A dosegnula je 3 milijarde eura (+4%), a Juventus, Inter i Milan čine 45% ukupnog prometa lige: rast je podržan prije svega komercijalnim prihodima (+8%) i većom distribucijom UEFA-e i FIFA-e za klubove uključene u europska natjecanja. Konačno, Ligue 1 je jedina od velike petorke zabilježila pad, pala je na 2,2 milijarde eura (-15%), kažnjena nestankom dijela učinaka ulaganja CVC-a u komercijalnu podružnicu lige. Snažna koncentracija resursa također se pojavljuje u Francuskoj: sam Paris Saint-Germain stvara oko 39% ukupnih prihoda prvenstva.

Prihodi

—

Jedan od najzanimljivijih aspekata izvješća tiče se sastava prihoda. Dan utakmice bio je jedina stavka rasta u svih pet glavnih liga, s povećanjem prihoda od stadiona za 16% diljem Europe na 3,4 milijarde eura. Premier liga je po prvi put premašila prihode od 1 milijarde funti u blagajnama, zahvaljujući povećanoj posjećenosti u UEFA-inim natjecanjima, povećanim cijenama ulaznica i povećanom kapacitetu na dvoranama. Rezultat koji, međutim, sa sobom nosi još jednu refleksiju: ​​za Deloitte će nogomet morati pronaći ravnotežu između potrage za novim prihodima i zaštite navijača, sprječavajući da sve veća “premiumizacija” doživljaja stadiona otuđi najvjerniju publiku.

troškovi

—

Međutim, na gospodarskoj razini nisu svi znakovi pozitivni. Doista, troškovi nastavljaju rasti: ukupne plaće 96 klubova u pet glavnih europskih liga porasle su za 600 milijuna eura, dosegnuvši 13,7 milijardi. Međutim, rast prihoda omogućio je da prosječni omjer između plaća i prometa ostane stabilan na 64%, što je pokazatelj koji se smatra temeljnim za mjerenje održivosti proračuna. Međutim, iza ovog europskog prosjeka pojavljuju se značajne razlike između različitih prvenstava. Zapravo, čak i na frontu troškova rada, slika je vrlo različita od prvenstva do prvenstva. Bundesliga se potvrđuje kao najvrliniji model, s omjerom plaća i prihoda koji je pao s 58% na 54%, što je najbolji među pet velikih, zahvaljujući rastu prihoda većem od rasta plaća. La Liga se također poboljšala, prelazeći sa 64% na 60%, dok je Serie A neznatno smanjila učestalost plaća na promet sa 68% na 66%, potvrđujući put veće održivosti u usporedbi s prošlim godinama. Suprotna situacija viđena je u Francuskoj, gdje je pad prihoda uzrokovao porast omjera na 80%, što je najgora brojka među glavnim europskim ligama, unatoč smanjenju mase plaća. U Premier ligi, međutim, omjer ostaje uglavnom stabilan na 65%, s rekordnim plaćama od 4,4 milijarde funti, međutim, kompenziranim stalnim rastom prihoda.

kritična pitanja

—

Zapravo, iza rekordnih prihoda, računi i dalje pokazuju razne kritične probleme. U pet velikih europskih liga, ukupni gubici prije oporezivanja porasli su na 1,5 milijardi eura, što je pogoršanje za 800 milijuna u usporedbi s prethodnom godinom. Slučaj Premier lige je znakovit: unatoč rekordnom prometu, gubici prije oporezivanja porasli su sa 135 na 948 milijuna funti, također zbog učinka potrošnje na tržištu transfera i izostanka izvanrednih kapitalnih dobitaka koji su podržavali proračune prethodne sezone. Usporedba između prihoda i troškova rada ilustrira jedan od glavnih paradoksa koji je proizašao iz izvješća: neke lige uspijevaju zadržati udio plaća u prometu, ali profitabilnost se i dalje pogoršava, što je znak da sam rast poslovanja još nije dovoljan da jamči uravnotežene račune. Upravo iz tog razloga Deloitte već gleda dalje od brojki sadašnjosti. Procjene pokazuju da će europsko tržište nastaviti rasti do 44 milijarde u razdoblju 2025. – 2026. i 45,7 milijardi u razdoblju 2026. – 2027., ali znatno sporijim tempom nego posljednjih godina, a nekim prvenstvima čak je suđeno da uđu u fazu stagnacije. Kako bi se nastavio širiti, zaključuje izvješće, nogomet će morati diversificirati svoje poslovne modele, uvesti inovacije i naučiti se natjecati s drugim oblicima zabave, ne misleći da je dodavanje više utakmica u kalendar dovoljno. Jer izazov sljedećih nekoliko godina neće biti samo povećati prihode, već to učiniti bez ugrožavanja vrijednosti proizvoda i doživljaja obožavatelja.