Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka i Italija izdale su danas zajedničku izjavu povodom 18. godišnjice rusko-gruzijskog rata 2008. godine, upozoravajući Moskvu protiv svih pokušaja potpune aneksije okupirane gruzijske regije Južne Osetije.
Vlade četiriju zemalja izrazile su duboku zabrinutost zbog nedavnih događaja na separatističkom teritoriju, ukazujući na sporazum o produbljivanju saveza i suradnje potpisan između Moskve i de facto vlasti u Tskhinvaliju 9. svibnja 2026. Moskva i vlasti Južne Osetije potpisale su Ugovor o produbljivanju savezničke suradnje. Obuhvaća političku, gospodarsku, obrambenu i sigurnosnu suradnju te usklađivanje vanjske politike. Posebno je značajno što sporazum predviđa mogućnost da državljani Rusije obnašaju državne i lokalne funkcije u Južnoj Osetiji, kao i daljnje usklađivanje pravnih sustava. Rusi si od tada i postavljeni na nekoliko čelnih pozicija.
U zajedničkoj izjavi naglašeno je da ovi administrativni i politički koraci stvaraju jasan rizik od potpune aneksije Južne Osetije od strane Rusije. Zastupnici u Londonu, Parizu, Berlinu i Rimu upozorili su da takav razvoj događaja neće ostati bez odgovora međunarodne zajednice. Četiri zemlje ponovile su svoju osudu kontinuirane vojne prisutnosti Rusije i sve veće militarizacije okupiranih Abhazije i Južne Osetije, karakterizirajući te postupke kao izravno kršenje međunarodnog prava i ruskih obveza prema sporazumu o prekidu vatre iz kolovoza 2008.
Pozivi na poštivanje presuda o ljudskim pravima
U savezničkoj izjavi poziva se na presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) iz listopada 2025., kojom je Rusija proglašena odgovornom za niz sustavnih kršenja na okupiranim gruzijskim teritorijima. Ta kršenja uključivala su pretjeranu upotrebu sile, zlostavljanje, nezakonita pritvaranja i stroga ograničenja slobode kretanja.
Zapadne zemlje pozvale su Moskvu da u potpunosti poštuje presudu Europskog suda za ljudska prava i pridržava se obveza preuzetih u kolovozu i rujnu 2008.
Osim toga, četiri vlade pozdravile su nedavnu odluku Republike Nauru (mala pacifička država) da službeno povuče svoje priznanje neovisnosti Abhazije i Južne Osetije. Pozvale su i druge države koje održavaju diplomatske odnose s odcijepljenim entitetima da slijede njihov primjer.
Izjava je zaključena potvrdom kontinuirane podrške saveznika međunarodnim pregovorima u Ženevi i mandatu Promatračke misije EU (EUMM) u Gruziji.
Povuci-potegni promjene u Gruziji
Nakon dolaska na vlast proruske strane Gruzijski san, nastavlja se zaokret prema Rusiji i u 2026. EU integracija je praktički zamrznuta. Gruzijska vlada je krajem 2024. suspendirala pristupne pregovore do 2028., a Europski parlament je u lipnju 2026. ponovno zaključio da bez demokratskih reformi nema napretka prema članstvu. EU je u ožujku 2026. suspendirao bezvizni režim za gruzijske diplomatske, službene i servisne putovnice. Gruzija se prometno i ekonomski nastavlja povezivati s Rusijom, uz jedan veći izuzetak:
Ranije ovog tjedna, Black Sea Petroleum LLC (BSP), vlasnik rafinerije nafte Kulevi, prvog i jedinog domaćeg pogona za preradu sirove nafte u Gruziji, potvrdio je da provodi postupni prijelaz s ruske sirove nafte. Prijelazni rok slijedi nakon odluke EU-a iz srpnja da u svoj 21. paket sankcija uključi rafineriju Kulevi, dajući postrojenju šestomjesečno prijelazno razdoblje do 25. siječnja 2027., kako bi se potpuno ukinule ruske sirovine. Riječ je, dakle, o ekonomskom potezu balansiranja malene Gruzije. BSP je već započeo s preradom kazahstanske nafte i planira primiti pošiljku libijske nafte kasnije u kolovozu.
Gruzijski san o suverenosti obuhvaća prijateljstvo s Rusijom, što je za Zapad noćna mora
