Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen. Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje, piše City Magazine.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju. U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo dva puta, kako nalaže dugogodišnja praksa:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna, ali će večeri biti duže.
Prelazak na zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna, ali će dani biti kraći.
Promjena sata proizašla je iz želje da se što bolje iskoristi dnevno svjetlo, posebice u ljetnim mjesecima. Namjera je bila smanjiti potrošnju energije, ali suvremena istraživanja pokazuju da su te uštede minimalne. Unatoč tome, satovi se još uvijek pomiču u većini zemalja Europske unije.
Europska unija predložila je ukidanje sezonskog pomicanja sata 2018. godine, no članice se nisu uspjele dogovoriti o jedinstvenom vremenu. Kao rezultat toga, nastavit ćemo mijenjati satove barem do 2026. godine.
Mijenjaju li sve zemlje satove? Ne. Iako više od 70 zemalja diljem svijeta još uvijek mijenja satove, nekoliko je zemalja već ukinulo tu praksu. To uključuje Rusiju, Tursku i Bjelorusiju koje su se odlučile za trajno ljetno računanje vremena te Island, koji zbog svog položaja ne treba pomicati satove. U Europskoj uniji većina zemalja još uvijek prati sezonsku promjenu sata, pa tako i Hrvatska.
Promjena sata može utjecati na vaše zdravlje i dobrobit remeteći vaš prirodni biološki ritam. Stručnjaci upozoravaju da može uzrokovati umor, smanjenu koncentraciju i poremećaje sna.
