Brod Jadran već je godinama jedna od najpoznatijih točaka spora između Hrvatske i Crne Gore, no čini se da je riječ tek o dijelu puno šireg pitanja. Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je da Zagreb od Crne Gore ne traži samo taj brod, već i drugu imovinu za koju tvrdi da postoje dokumenti koji potvrđuju njezino podrijetlo.
Grlić Radman sudjelovao je u četvrtak na sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa u Pržnom, a nakon toga je zajedno s potpredsjednikom crnogorske vlade i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem te europskom povjerenicom za proširenje Martom Kos položio vijence kod spomen-ploče hrvatskim zatočenicima u bivšem logoru Morinj. Posjet je održan u povodu 35. godišnjice stradanja hrvatskih branitelja i civila u Morinju.
Na sastanku Berlinskog procesa Grlić Radman istaknuo je važnost regionalne suradnje, gospodarske integracije, energetske sigurnosti i provedbe reformi na putu država Zapadnog Balkana prema Europskoj uniji. Posebno je naglasio važnost dobrosusjedskih odnosa, pomirbe, vladavine prava i poštovanja pravomoćnih presuda.
“Imamo to sve zapisano”
Govoreći nakon polaganja vijenaca u Morinju, Grlić Radman istaknuo je da Hrvatska raspolaže dokumentacijom i interaktivnim mapama koje, kako je rekao, pokazuju stanje imovine prije i nakon raspada Jugoslavije. „Tada smo imali oko 207 plovila u Hrvatskoj i 30-ak u Crnoj Gori, a godinu dana kasnije situacija je obrnuta – 207 u Crnoj Gori, a 30-ak u Hrvatskoj“, rekao je.
Prema njegovim riječima, osim plovila, riječ je i o drugoj vojnoj imovini, uključujući podmornice i vojnu bolnicu. „Nestalo je dosta plovila pod okriljem noći, recimo jedna podmornica našla je put preko jedne države u jednu drugu državu, vojna bolnica i tako dalje. Mi imamo to sve zapisano i radi se o imovini vrijednoj više od 2.4 milijarde eura“, kazao je Grlić Radman.
Hrvatski ministar pritom je naglasio da je pitanje broda Jadran samo dio šireg pitanja vojne sukcesije, za koju Zagreb tvrdi da je dokumentirana.
Oštro o veličanju ratnih zločinaca
Grlić Radman govorio je i o odnosu prema prošlosti, posebno kritizirajući glorifikaciju ratnih zločinaca. Njegove su se riječi odnosile i na nedavni slučaj izražavanja sućuti obitelji Ratka Mladića, što je učinio predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić. „Glorifikacija ratnih zločinaca nespojiva je s europskim vrijednostima. Ratko Mladić je započeo svoj krvavi put u Hrvatskoj, sjetite se Škabrnje, Knina, napada na Šibenik. To nije pomirenje, to je nešto što ne pridonosi stabilnosti regije“, poručio je.
Rekao je i da Hrvatska podržava Crnu Goru na njezinu europskom putu, ali je istaknuo da ima dojam kako se pojedina pregovaračka poglavlja zatvaraju prebrzo. „Pazite, ne mogu se poglavlja samo tako zatvarati zato što… postoje nekakvi geopolitički razlozi. Tu se mora precizno vidjeti o čemu se radi. A i kod 14. poglavlja treba utvrditi prave razloge, dakle ući u suštinu, u supstancu. Nije stvar u tome da se poglavlje zatvori, nego ga treba dobro proučiti. To je naša preporuka i drugima“, rekao je Grlić Radman.
Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović poručio je kako njegova zemlja želi pokazati drugačiji odnos prema ratovima i politici 90-ih. „A mi danas šaljemo poruku odavde da je Crna Gora spremna suočiti se s prošlošću i da želimo graditi društvo na istini, pravdi, ali isto tako da cijenimo sve patnje ljudi koji su prošli kroz ovaj bivši logor Morinj, ali i širom bivše Jugoslavije“, rekao je Ibrahimović. Dodao je kako Crna Gora očekuje da i druge države bivše Jugoslavije na jednak način pristupe svojim građanima koji su prošli slična stradanja. „Dakle, Crna Gora jasno poručuje da je spremna suočiti se s prošlošću kako bismo gradili bolje, kvalitetnije i prosperitetnije društvo“, rekao je crnogorski šef diplomacije.
Hrvatska upozorava i na položaj Hrvata u Crnoj Gori
Grlić Radman osvrnuo se i na položaj hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Na pitanje hoće li to pitanje utjecati na europski put Crne Gore, rekao je da Hrvatska ne govori o blokiranju, već o potrebi ispunjavanja ključnih kriterija koji se odnose na vladavinu prava te ljudska i manjinska prava. „Ja vam mogu reći da je to kod nas uvijek prvo pitanje: položaj hrvatskog naroda u Crnoj Gori. I uvijek ističemo da imamo osjećaj da se zatire hrvatski identitet lagano i vrlo diskretno. Evo, recimo, zadnje što je bilo, govor o Dobrotskoj čipki, gdje se, recimo, uopće ne govori o tome da je ona imala svoje hrvatsko porijeklo“, kazao je Grlić Radman.
Objasnio je kako su žene koje su izrađivale Dobrotsku čipku bile Hrvatice, a kasnije su se tom tradicijom bavile i Srpkinje i Crnogorke. Smatra da se njezino hrvatsko podrijetlo ne bi trebalo izostavljati pri predstavljanju te kulturne baštine. „Kome to smeta? Pa to samo, čini mi se, pridonosi još boljem psihološkom osjećaju i Hrvata ovdje, i oni se osjećaju, naravno, da su svoji na svome. Imate vodiče u tim turističkim zajednicama gdje ne govore ništa, recimo, o crkvama koje su katoličke, ili se ne govori o nekim drugim spomenicima koji su hrvatska baština. To nije dobro“, kazao je.
Na kraju je istaknuo i pitanje restitucije, odnosno povrata oduzete imovine Hrvatima u Crnoj Gori. Grlić Radman rekao je da će Hrvatska na tome inzistirati, podsjetivši da je u toj zemlji ranije posebnim zakonima imovina vraćana Albancima i Srbima. „Znači, svima je oduzimana ta imovina, ali ako je svima vraćena, a Hrvatima nije, onda je to neka poruka“, zaključio je hrvatski ministar.
